Tema

Prijedlog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske do sada su upisana dvadeset i četiri govora. Bunjevački bi bio prvi govor na toj listi koji se većim dijelom govori izvan područja Hrvatske

Prijetnje dužnosnicima hrvatske zajednice u Srbiji

U izravnim porukama koje su upućene spominju se automati, ustaško udruženje i ubijanje

Upis nacionalne pripadnosti u izvode iz matičnih knjiga

Na zahtjev stranke po mjestu prebivališta radi se Zapisnik na temelju kojeg se upisuje nacionalna pripadnost u njenu matičnu knjigu rođenih. Zapisnik se sasatavlja na traženom jeziku koji je u službenoj uporabi i ne plaća se dodatno

Nematerijalna kulturna baština Hrvatske (VI.)

Velika većina tekstova prenosila se ‘s koljena na koljeno’ i tako zapisivala pa su očuvani sve do danas, a vremenom su nastajali i novi tekstovi, kaže Lucija Malović

Hrvatska manjina u europskim zemljama (VII.)

Hrvati su u Makedoniju počeli dolaziti iz najstarije dijaspore Janjeva još u XIV. stoljeću, drugi veći val, doselio se poslije Prvog svjetskog rata, a treći je val došao nakon Drugog svjetskog rata

Hrvati u najvećem gradu u Potisju

Malo obitelji koje dolaze na tu misu su čisto hrvatske. Najčešće su to mješovite hrvatsko-albanske obitelji, te hrvatsko-srpske, kaže župnik László Pósa

Tri otvorena pisma o zaštiti manjinskih prava i baštine

Donošenje i povlačenje pravilnika o bunjevačkom jeziku u nastavi 2005. * Uvođenje bunjevačkog govora u nastavu 2007. * Uskraćivanje potpore u zaštiti i jačanju manjinskoga identiteta Hrvata