Tragom vijesti o uvođenju bunjevačkog govora u škole
Tomislav Žigmanov: »Ovo je dio baštine političkog projekta za čije se neke od dijelova danas sudi u Den Haagu« * Katarina Čeliković: »Ocrtava se političko okružje a ne stvarne potrebe obrazovanja na jeziku nacionalne manjine« * Slaven Bačić: »Na liniji odnosa vlasti prema Hrvatima sa sjevera Bačke još od 1990. godine« * Irena Vodopija: »Bunjevački može smatrati jedino dijalektom a ne standardnim jezikom« * Sanda Ham: »To je jedan stari štos, niste Hrvati nego ste Bunjevci i to slušamo valjda od kad znamo za sebe« * Sanja Vulić: »To je vrlo opasno za djecu i njihovu svijest jer se kroz mala vrata pokušavaju ljudi denacionalizirati«
Nakon najave da će se u osnovnim školama učiti »bunjevački jezik«
Podupirući umjetno stvaranje bunjevačkog jezika državne vlasti u Srbiji i Crnoj Gori postupaju protivno nizu preuzetih pravnih obveza * Aktivno radeći na jezičnome podvajanju hrvatske manjine u Vojvodini, nove državne vlasti ponovno otvoreno rade na njezinome asimiliranju
Priopćenje DSHV-a za javnost
Zvonimir Pelajić, Plavna: »Mislio sam da su dolaskom demokratske vlasti i priznavanjem hrvatske nacionalne manjine mnogi problemi riješeni« * Dejan Bukovac, Sonta: »Ovo je smišljen potez, uperen protiv cijele hrvatske zajednice« * Pavle Pejčić, Vajska: »Po nekima, mi izgleda trebamo plesati, pjevati i isprazno se smiješiti, da vide TV gledatelji kako nacionalne manjine u ovoj državi uživaju«
Hrvati iz Podunavlja o problemu emisije na hrvatskom jeziku na državnoj televiziji
U »Hrvatskoj riječi«: Uskoro ratifikacija Sporazuma o zaštiti manjina * Predstavnici državne vlasti SiCG obećali nastavak emitiranja emisije »Tragom hrvatskim« i povlačenje tužbe TV Novi Sad
Izaslanstvo Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske u posjetu Subotici
Temeljni cilj potpomoći obrazovanje na hrvatskom jeziku * Hrvatska čitaonica želi ponuditi edukaciju u hrvatskom jeziku i povijesti, u organiziranju predavanja, tribina, književnih večeri, smotre recitatora i slično * Tri manifestacije od pokrajinskog značenja: susret pjesnika »Lira naiva«, pokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku i Dani Balinta Vujkova * Uspješna suradnja s Hrvatskim akademskim društvom i Katoličkim institutom za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« * Riješiti pitanje koordinacije među institucijama
Katarina Čeliković, ravnateljica Hrvatske čitaonice
Cilj programa je jačanje veza između susjednih zemalja, nadilaženje problema iz prošlosti i približavanje europskim integracijama* Omekšati granice za bolji život građana u pograničnim regijama
Regionalna suradnja – put k Europskoj uniji
Radio valovis koji nose Božju riječ i kroz naše krajeve
Molitvena osmina za jedinstvo kršćana
Prisutni biskupi su s radošću pozdravili mogućnost zajedničkih pastoralnih nastojanja s biskupima Makedonije i poduzeli korake kako bi se stvaralo što autentičnije zajedništvo * Biskupi su proučili cjelovit plan za slavljenje godine euharistije na različitim razinama
»Međunarodna biskupska konferencija Sv. Ćirila i Metodija« održana u Subotici
Sredina je siječnja pravo vrijeme za prisjećanje na burne događaje tridesetih i četrdesetih godina 19. stoljeća. Tada se, naime, rađala hrvatska nacija
Ilirizam, kroatizam i hrvatstvo
Sjednica Skupštine Općine
Dogovor postignut u Grazu
Za Vinkovo u Osijeku
Godišnja Skupština HKPD »Tomislav« Golubinci
Srbijanske su vlasti za vrijeme Miloševićeva režima, osim politike ignoriranja pitanja nesukladnog položaja Hrvata u Vojvodini, aktivno radile na kršenju ljudskih prava vojvođanskih Hrvata, ili su to kršenje tolerirali
Jedan pogled na položaj Hrvata u Vojvodini (7.)
Mlečani su kupili Dalmaciju 1409. godine i pretvorili je u izvorište drveta, agrarnih proizvoda te veslača na galijama. Tijekom 16. stoljeća mletačke su posjede u Dalmaciji često ugrožavali osmanlijski pljačkaški napadi, od kojih su najviše stradali nezaštićeni krajevi u dalmatinskom zaleđu. Osim s Osmanlijama, Mlečani su se počeli sve češće sukobljavati i s Habsburgovcima, koji su preko svojih luka u Rijeci i Trstu ugrožavali mletačku prevlast na Jadranu.
Priča o Hrvatima – novi vijek (32.)
Divojačko prelo, Obiteljsko prelo, Tetino prelo, Veliko prelo i Malo prelo
U dugačkim zimskim noćima
Malo tko zna da četiri basa mogu svirati a da zvuči kao da svira orkestar violina Malo tko zna da u Golubince mogu doći takve muzičke veličine* Golubinačka je crkva dva sata bila glazbeno središte svijeta * Da mi je hladno shvatio sam, komentirao je jedan posjetitelj, kada je koncert završio
Koncert Bassion Amorosa
Mislim da postoji velika razlika u radu između grada kakav je Subotica i sela. U selu je teže raditi, jer nema razvijenijih institucija na ovom pedagoškom području * Ovog ljeta u suradnji s ansamblom iz Mađarske, planiramo na Paliću organizirati seminar za sviranje tambure i pjevanje te možda još neke instrumente primjerene ovom tipu orkestara
Nela Skenderović, glazbena pedagoginja iz Subotice
Povratak hrvatskoj orijentaciji
Gosti na »Prelu« s obije strane granica u »Bajskom trokutu« * Kontakti na ovakvim manifestacijama mogu samo zbližavati ljude, a ne razdvajati i dijeliti
»Prelo bez granica« u Bikiću
Od najranijeg djetinjstva brat Alen Kopunović, voditelj zbora i orguljaš, »vodio« me je za ruku – uz njega sam stalno pjevao te sam tako počeo pjevati i u crkvenom zboru
Razgovor sa Petrom Kopunovićem Legetinom iz Subotice, studentom pjevanja
Jednog dana bi i naše oči još samo tužno i nesretno gledale u svijet s požutjelih, izblijedjelih fotografija kada ne bismo za sobom ostavljali pisane tragove. Jedan takav pisani trag je i »Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca« čija je promocija drugog sveska upriličena u somborskom hrvatskom domu u predvečerje 21. siječnja.
Promocija drugog sveska »Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca« u Somboru
Habitus se bavi različitim oblicima multikulturalnosti kao i drugim temama od interesa za teoriju i društvene znanosti. U tom kontekstu posebnu pažnju posvećuje regionalnom povezivanju znanstvenika praktične i teorijske orijentacije iz oblasti multikulturalnosti.
Novi broj časopisa »Habitus«