Položaj glagola podesiti/podešavati u hrvatskome je jeziku dvojben. Kako bismo doznali zbog čega je tomu tako, korisno je pogledati što o njima navode rječnici.

Glagol podešavati i njegov vidski parnjak podesiti imaju zajednički korijen u glagolu desiti se, čije značenje Skok u svome »Etimologijskome rječniku« opisuje kao »dogoditi se, nalaziti se negdje, sresti, nabasati«. Iz crkvenoslavenskoga se razvio trajni glagol udešavati od kojega je nastao glagolski pridjev trpni udešen sa značenjem u redu, prikladan, zgodan. Isti korijen ima i imenica udes u značenju »nesreća«. U Akademijinu je rječniku zabilježen glagol podešavati se, no sve su potvrde je moguće naći samo u srpskih pisaca.

Za glagol podesiti (što, se) u Anićevu »Rječniku« pronalazimo nekoliko značenja: 1. učiniti prikladnim za što, opremiti na odgovarajući način, učiniti da prihvaća, naliježe, odgovara veličinom; 2. dovesti u odgovarajući položaj, namjestiti; 3. prilagoditi čemu, uskladiti s čim. U Dapčevu »Tehničkome rječniku hrvatsko-srpsko-njemačkome« glagol podesiti i njegove izvedenice zamjenjuju se glagolom namjestiti i njegovim izvedenicama. 

Obzirom da je primjere uporabe glagola podesiti i podešavati teško pronaći u tekstovima hrvatskih pisaca, Brodnjak u »Razlikovnome rječniku hrvatskoga i srpskoga jezika« glagol podešavati označuje srbizmom, a kao hrvatske inačice navodi glagole namještati, ugađati, prilagođavati.

Kako je glagole podesiti i podešavati gotovo uvijek moguće zamijeniti glagolima namjestiti/namještati, prilagoditi/prilagođavati, uskladiti/usklađivati, ugoditi/ugađati, trebali bismo izbjegavati njihovu  uporabu i  posegnuti za glagolima koji su uobičajeniji u hrvatskome književnome jeziku.