U izdanju Naklade Stih iz Zagreba u kolovozu prošle godine objavljena je fotomonografija »Slikovali smo se«, čiji je autor publicist i kulturni djelatnik Naco Zelić. O temi kojom se knjiga bavi najbolje svjedoči njezin podnaslov »Stare fotografije – izvor podataka o bunjevačkoj narodnoj nošnji«. 

Fotomonografija na 211 stranica A4 formata donosi blizu 280 fotografija. Fotografije prikazuju nošnju bačkih Bunjevaca s područja koje pripadnici ove subetničke skupine nastanjuju u Vojvodini i Mađarskoj: Subotica i okolna naselja – Bajmok, Bikovo, Đurđin, Tavankut, Žednik i drugi; Sombor i okolna naselja i salaši – Čonoplja, Lemeš, Nenadić salaši i drugi; Baja i okolna sela i salaši – Bački Aljmaš, Čavolj, Čikerija, Gara, Kaćmar i drugi, te naselja u peštanskoj regiji – Erčin i Tukulja. 

Zastupljene »slike« snimljene su u razdoblju od sedamdesetih godina 19. stoljeća (najstarija snimljena je iz 1878.), dakle desetak godina od pojave prvih fotografa u tim mjestima, pa do sedamdesetih godina 20. stoljeća. Na tim fotografijama prikazana je pretežito svečana nošnja mladenaca, ali su prikazane i nošnje drugih osoba različite životne dobi »slikovanih« najčešće u fotografskom studiju, ali i u eksterijeru. Ukratko, fotomonografija »Slikovali smo se« tipološki je prikaz nošnji u razdoblju u kojem su nastale i govori o mijenama (modi) koje su slijedile tijekom toga vremena, o tipu nošnji prema dobi i spolu osoba koje su ih nosile, o vrstama materijala od kojih su izrađivane, ali i o događajima u povodu kojih je pojedina fotografija snimljena (Dužijanca, važni događaji iz obiteljskog života, seoske svečanosti...).

U proslovu autor knjige Naco Zelić ukratko daje informacije o bačkim Bunjevcima, njihovom narodnosnom preporodu, društvenom životu, a potom se podrobnije bavi glavnom temom publikacije – bunjevačkom narodnom nošnjom. Prikupljeni dokumentarni materijal potječe najvećim dijelom iz autorove te zbirki drugih privatnih osoba, a svoje mjesto u publikaciji našle su i fotografije iz profesionalnih institucija, kao što su – Gradski muzej u Subotici, Etnografski muzej u Budimpešti i Muzej Türr István u Baji.

Posebnu cjelinu čine fotografije Cilike Dulić Kasibe, inače naivne slikarice iz Subotice, a tu je i dio koji se bavi bunjevačkim narodnim nošnjama na slikama likovnih umjetnika – Martina Džavića, Sándora Oláha, Cilike Milanković, Ivana Balaževića, Cilike Dulić Kasibe, Marije Vojnić, te slamarki Ane i Teze Milodanović i Jozefe Skenderović. 

Pregled literature o bunjevačkoj nošnji i rječnik manje poznatih riječi, koji se nalaze na kraju ove knjige, mogu biti od značaja onima koji se bave istraživanjem kulturne povijesti bunjevačkih Hrvata. 

Dr. sc. Tihana Petrović Leš s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta zapisala je u pregovoru knjige kako je ovom publikacijom »na jednom mjestu dobivena slika jednog svijeta koji je nestao«. 

»Ovom je knjigom Naco Zelić dao temelje za istraživanje materijalne kulture, posebice odijevanja u Bunjevaca te vrijedan poticaj za daljnja istraživanja. Fotografije će trebati dalje obrađivati jer ‘svaka slika priča svoju priču’ te čitati između redaka. Etnolozi i povjesničari, posebice oni koji se bave bunjevačkom baštinom, dobili su u ruke vrijednu knjigu«, zapisala je Tihana Petrović Leš. 

Knjiga »Slikovali smo se« može se naručiti kod nakladnika na e-mail: nakladastih@yahoo.com ili mobitel: 0038591/7883014, ili kod autora na telefon: 003851/382-1907.