TO NAM JE ZA­JED­NIČKO
Iako je Balkan podijeljen državnim granicama, kulturom i religijama i iako nije jedinstveno političko ili ekonomsko područje, riječ je o istom kriminalnom području. Naši su kriminalci i vaši i obratno. Zagrebački kriminalci često su i beogradski kriminalci, a beogradski kriminalci sigurno su trebinjski kriminalci. Zato je na tom području nužna dobra prekogranična suradnja. Paddy Ashdown, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, »Nacional«, 3. veljače 2004.
KOMU JA SMETAM?
Zato se uvijek pitam komu smeta – voljeti Hrvatsku!? Tko su te osobe koje mi lijepe pridjeve »desničar« ili »nacionalist«, a nisam ni mrava zgazio i volim sve živo i u sebi i oko sebe. Često se pitam kako se itko usudi kritizirati hrvatsko nacionalno biće, našu povijest, grb, običaje, kad je to prirodno i normalno. U švicarskome selu u kojem živim gotovo na svakoj kući vije se švicarska zastava, a u Wisconsinu (SAD) američka zastava isto se tako vije (nakon 11. rujna) pa i na svakom osobnom automobilu. Progovorite li u Francuskoj, čak lošim francuskim jezikom, ako domaćin vidi da se trudite govoriti francuskim i da volite Francusku, otvorit će vam šampanjac uz: Vive La Croatie, cher ami! Dr. Davor Pavuna,  »Fokus«, 13. veljače 2004.
KA­KO OTKAČITI DJEVOJKU
Kad hoćete naći neki razlog da dalje nećete s nekom djevojkom, onda uvijek možete naći način da kažete kako nećete, čak i ako je ona prelijepa i prepametna. Zoran Anđelković, glavni tajnik SPS-a, »Dnevnik«, 1RADIKALI I STANDARD
Znamo da jedan od razloga za uspjeh radikala na izborima ne leži u tome što narod ponovno želi teritorije u Hrvatskoj i Bosni, već zbog činjenice da se životni standard nije puno popravio u posljednje tri godine. I kao što se dogodilo svuda u Istočnoj Europi, građani su odbacili staru vladu i glasali za nove ljude, bez obzira što oni rekli. Problem je u tome što je Srbija usred veoma teških gospodarskih reformi, a ovo stanje neće pomoći njihovom sprovođenju. Misha Glenny, britanski povjesničar, BBC, 13. veljače 2004.
BAL­KAN­SKE MI­GRA­CI­JE
Činjenica je da ćemo i mi u Hrvatskoj trebati imigrante, ali je pravo pitanje zašto se od nas očekuje da idemo korak dalje od EU, kad za fleksibilizaciju tržišta radne snage i primanje novih imigranata političke snage i volje nemaju ni najmoćniji u EU bez obzira što im imigranti u velikom broju jednostavno trebaju. Nesporno je kako bi mnogi iz »zapadnog Balkana« voljeli raditi u Hrvatskoj zbog, u prosjeku, osjetno većih plaća u odnosu na regiju, ali je to nešto što sigurno neće riješiti problem nezaposlenosti u Hrvatskoj. Prije bi moglo voditi politici izjednačivanja plaća u regiji (balkanskoj), a što znači da bi u Hrvatskoj morali spustiti realne plaće. U protivnom je teško zamisliti stotinjak tisuća Hrvata na privremenom radu u, recimo, Makedoniji, Albaniji, Srbiji ili Rumunjskoj. Činjenica je kako nema fluktuacije radne snage unutar »naše« regije, ali nema ni gospodarske aktivnosti koja bi opravdala veću mobilnost radne snage unutar »naše« regije. Tanja Ivančić Belošević, »Večernji list«, 13. veljače 2004.ZA­USTAVLJENA NORMALIZACIJA
Brine me porast isključivosti u Srbiji. No, tu ne vidim prijetnju prema Hrvatskoj. No, mislim da su validni strahovi što bi se moglo desiti između Kosova i Srbije. Mene u ovom trenutku najviše brine sudbina običnih ljudi, jer su se zamrznuli procesi normalizacije i ako se ta zaleđenost u Srbiji nastavi, to će sigurno imati nekog utjecaja i na cijelu regiju. Mislim da sada u Hrvatskoj imamo situaciju u kojoj se bitne napetosti između većinskih i manjinskih grupa rješavaju političkim sredstvima u Saboru, vladi i kroz javne raspre. To nije idealna situacija, još jako puno treba napraviti da se poštuju ljudska prava i prava različitih manjina, ali ipak se vidi napredak. Vesna Teršelić, aktivistkinja zagrebačkog Centra za mirovne studije, Radio Slobodna Europa, 9. veljače 2004.NE­KON­TRO­LI­RA­NA OLI­GAR­HI­JA
U Srbiji nije pravo pitanje zašto se vraća desna opcija, nego zašto nikada nije niti učinjen pokušaj da se nacionalizam skloni s političke i društvene scene. Oni centri moći koji su instalirali nacionalizam početkom devedesetih i koji su legitimirali svaku vrstu nasilja, pa i ratne zločine u ime postizanja nekog cilja, i dalje su netaknuti i na vlasti. Riječ je o nekontroliranoj oligarhiji i nekontroliranim frakcijama oružanih i sigurnosnih snaga. Jelena Milić, Radio Slobodna Europa, članica Foruma za međunarodne odnose pri Europskom pokretu Srbije, 9. veljače 2004.