Demokratski savez Hrvata u Vojvodini podsjetio je 6. svibnja na obljetnicu progona vojvođanskih Hrvata, te ocijenio da je posljednje desetljeće XX. stoljeća »jedno od najtragičnijih razdoblja u novijoj povijesti Vojvodine«.
DSHV u svom priopćenju navodi da je riječ o ničim izazvanom progonu vojvođanskih Hrvata iz njihova zavičaja i da početke tih 1990-ih Hrvati u Vojvodini stoga živo i traumatično pamte kao vrijeme etnički motiviranog nasilja i ubojstava koje se organizirano provodilo spram lojalnih građana hrvatske nacionalnosti. 
»Na te tragične događaje podsjećamo javnost i sada – 6. svibnja 1992. godine u Hrtkovcima održan je miting na kojemu je organizator Vojislav Šešelj pročitao imena sedamnaestero viđenijih mjesnih Hrvata, kojima je javno poručeno da se imaju iseliti, jer će u protivnom biti protjerani. Istina, nasilno protjerivanje vojvođanskih Hrvata započelo je još 1991. etničkim incidentima u Novom Slankamenu, kao i drugim mjestima u Srijemu, no ovaj je događaj u Hrtkovcima prepoznat u javnosti kao najeklatantniji primjer«, navodi se u priopćenju DSHV-a.
Osim iz Hrtkovaca, Hrvati su protjerani iz Golubinaca, Sota, Morovića, Erdevika, Kukujevaca, Gibarca, Šida, Vašice, Rume, Iriga, Beške, Maradika, Inđije, Zemuna, Novih Banovaca, Surčina, Srijemske Kamenice, Beočina, Čerevića, Petrovaradina, Srijemskih Karlovaca, Srijemske Mitrovice, Nikinaca, Platičeva, Martinaca, Bača, Plavne, Sonte, Stanišića, Subotice… 
»Nevladine udruge govore o tome kako je u Vojvodini 1990-ih ubijeno 25 osoba, od kojih se njih troje još uvijek vode kao nestali, te da ju je moralo napustiti između 35 i 40 tisuća Hrvata, a od izbjeglih se do danas gotovo nitko nije vratio u rodni kraj. Ističemo da pravosudna tijela u Srbiji do sada nisu, osim u jednom slučaju, pokretala sudske postupke za učinjene zločine na teritoriju Vojvodini u to vrijeme, premda su bile podnijete kaznene prijave. Ovi se zločini razrađenim politikama prešućuju, na što mi u DSHV-u ne pristajemo. Opet ističemo da je za zločine nad Hrvatima u Vojvodini pravomoćno osuđen, pred Mehanizmom za Međunarodne kaznene sudove u Haagu, Vojislav Šešelj. Isti onaj koji je nakon toga, mimo svih demokratskih standarda i načela međunarodnoga prava, nastavio svoje političko djelovanje, koje je dijelom usmjereno ne samo na nijekanje činjenica zbog kojih je osuđen – zločina nad Hrvatima u Srijemu, nego i na aktivno djelovanje u mjestu u kojemu su se zločini i događali, kao što su Hrtkovci. Smatramo tako što za nedopustivo djelovanje za svaku demokratski legitimiranu državu, napose za onu koja ima status kandidata za članstvo u Europskoj uniji«, ističe DSHV i dalje u priopćenju navodi da će nastaviti intenzivnije raditi na uspostavi sadržajne kulture sjećanja o stradanju Hrvata u Vojvodini tijekom 1990-ih, koja će za rezultat imati javno spomen-obilježje za žrtve te prigodno i stalno komemoriranje. 
»To kanimo činiti iz uvjerenja da zajednica koja ne pamti i ne memorira vlastito stradanje i koja primjereno ne njeguje sjećanje na vlastite nevine žrtve jest zajednica koja nema izglednu budućnost«, navodi DSHV u svom priopćenju. 
H. R.