Nakon Sombora i Vajske sastanak hrvatskih udruga kulture održan je prošloga tjedna (12. rujna) i u Subotici. Teme susreta su i ovdje bile iste: bilo je riječi o stanju i izazovima u radu udruga kulture, očuvanju nematerijalne kulturne baštine, a predstavljen je i popis značajnih obljetnica u 2025. godini.
Problemi u radu udruga su različiti s obzirom na djelokrug rada (folklor, knjiška produkcija, glazba, likovnost, običaji, seoski turizam...) i broj članova. Jedan od zajedničkih problema je snažnije uključiti mlade u organizaciju programa i manifestacija. Također, istaknuta je i složenost administrativnog vođenja udruga. Nametnulo se i pitanje kako na manifestacije i programe privući publiku iz drugih nacionalnih zajednica.
Promotori baštine
Glede nematerijalne kulturne baštine predstavljen je Registar nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji sa sadašnjih 29 elemenata te postupak nominacije za Listu nematerijalne kulturne baštine Republike Srbije. Udruge iz Subotice i okolice aktivne su kao čuvari i promotori brojnih običaja i tradicijskih praksi, a Dužijanca i Stvaralaštvo u tehnici slame, osim što se nalaze u Registru nematerijalne kulturne baštine hrvatske manjine, nominirani su i na Listu nematerijalne kulturne baštine Republike Srbije.
Kada su u pitanju obljetnice, jedna od važnijih bit će obilježavanje 1.100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva.
Susret je organizirao Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem. Plan je da se održi još jedan sastanak koji će okupiti udruge s područja Srijema.
»Hrvatske udruge kulture s teritorija Grada Subotice godišnje produciraju najveći broj manifestacija, s najvećim brojem sudionika i s najbrojnijom publikom i imaju dobru organizaciju. Iako mnogi imaju problema s pomlađivanjem članstva, ali i sa smjenom generacija kada mladi odlaze na daljnje školovanje, ove udruge nastavljaju organizirati tradicionalne događaje, često se uključuju u zajedničke programe. Sada je cilj suradnju proširiti na šire područje i na udruge drugih nacionalnih zajednica, čime će se još snažnije promovirati kako hrvatsko naslijeđe tako i suvremena kultura. Primijećeno je da se problem javlja u malom broju aktivnih članova te da se treba okrenuti aktivnostima koje bi pomogle samoodrživost te tako privući i druge pripadnike naše zajednice. U Subotici i okolici je i najveći broj elemenata nematerijalne kulturne baštine što nas čini vrlo živom zajednicom. Na tom planu ćemo nastaviti raditi i u javnosti podizati svijest o važnosti promocije te tako bogate baštine«, kaže ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković.
Izazovi i planovi
Na sastanku su sudjelovali predstavnici desetak udruga – HKC-a Bunjevačko kolo, UBH-a Dužijanca, HGU-a Festival bunjevački pisama, Hrvatske čitaonice, HŽF-a Crofemina i HLU-a Croart iz Subotice te HKPD-a Matija Gubec i Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta.
HKC Bunjevačko kolo važi za udrugu s najvećim brojem članova. Predsjednik HKC-a Lazar Cvijin kaže kako je situacija u Centru glede rada odjela i članstva promjenjiva.
»Neki odjeli rade jače, neki slabije, situacija je promjenjiva. Folkloraši odlaze na studij, različite su generacije. U drugim sekcijama članovi ovisno o privatnim ili obiteljskim prilikama odlaze i dolaze. Veći dio naših manifestacija je uhodan, neke su mlađe poput Festivala tradicijskog pivanja ili DRIM festa. Glede financija, kad bismo se podijelili na tri udruge imali bismo više sredstava, ovako nismo dovoljno ispraćeni u tom smislu. Problem prostora u kojima radimo nije riješen, tu smo bez mogućnosti ulaganja jer nije naš, a neumitno propada. Ako bismo samo išli na promjenu statusa prostora, mislim da bi to bilo dovoljno«, kazao je Cvijin.
Direktor UBH-a Dužijanca Marinko Piuković govorio je, među ostalim, i o planovima vezanim za tu žetvenu manifestaciju.
»Imamo želju ustrojiti muzej Dužijance na više lokacija u gradu i okolici – muzej ‘kruna’, muzej starih strojeva, imati i jedan prostor u centru grada gdje bismo imali izložbeni prostor i gdje bi bile i naše prostorije. Kada je u pitanju upis Dužijance u nacionalni registar nematerijalne baštine, nadamo se pomacima. Kod Takmičenja risara trebamo obučavati mlade jer su risari dosta stari. Možda proširiti i program Takmičenja na dva dana kad već iznosimo svu infrastrukturu na njivu. Želimo proširiti i kapacitete vezano za etno salaš na Đurđinu. Sjenica koju planiramo izgraditi osigurala bi nam da cijele godine imamo neke programe«, kaže Piuković.
Hrvatska čitaonica Subotica ima manifestacije koje traju dulje od dva desetljeća, ali i deficit članstva i suradnika.
»Kada je u pitanju naša knjiška produkcija, mislim da moramo ljude od malih nogu educirati, razvijati njihovu jezičnu kulturu i pismenost. Manifestacije nam traju već više od 20 godina, gledamo uključiti sve dobne skupine, puno raditi s djecom. Za neke programe imamo lijep broj volontera a za neke slabiji«, kaže predsjednica udruge Bernadica Ivanković.
D. B. P.
