Nije bilo nikakve komunikacije s predstavnicima vlasti u Srbiji oko sudjelovanja predstavnika hrvatske nacionalne manjine u novoj Vladi, rekao je za N1 predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.
U emisiji Iza vesti kazao je kako postoje nesporazumi i zlonamjerne tendencije da se DSHV predstavlja kao produžena ruka Zagreba u Srbiji, ali da je iz njegove perspektive Beograd glavna adresa za rješavanje problema.
»Nastaju problemi kada je u pitanju nemogućnost komunikacije s Beogradom, a komunikacija sa službenim Zagrebom je redovita kao što i Milorad Pupovac redovito komunicira s Beogradom«, rekao je Žigmanov.
Komentirajući inauguracijski govor predsjednika Aleksandra Vučića, u kom je rekao da će Vlada biti manjinski inkluzivna, on kaže kako se pokazuje spremnost da stolu pristupe i predstavnici drugih manjinskih zajednica, uz bošnjačke i mađarske, koji već sudjeluju u vlasti.
Kako je kazao, DSHV želi biti dio Vlade koja je posvećena europskim integracijama i koja želi riješiti pitanja hrvatske zajednice, za koju je više puta ponovio kako je »najomraženija u Srbiji«.
Na pitanje bi li mogao sjediti u Vladi, s obzirom na odnos aktualnih vlasti prema ratnim zločinima, Žigmanov je rekao kako vjeruje da je došlo do pomaka kad je u pitanju odnos prema Hrvatima.
Upitan gdje vidi suštinski pomak, rekao je da ga je bilo nakon susreta tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića s bivšom predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović 2016. godine.
Dodao je da DSHV nije odustao od narativa da je zločina bilo i da inzistiraju da se oni moraju priznati.
Ako budu sudjelovali u vlasti, tražit će da ratnim zločincima ne bude dan prostor da djeluju, naročito u mjestima gde su se zločini događali, naglasio je Žigmanov.
Na komentar kako aktualni ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin objavljuje saopćenja u kojima često koristi uvredljive termine, poput »ustaša«, Žigmanov kaže da sigurno neće stavljati sebe u »sadomazohističku poziciju«.
»Ako to bude dopušteno, sigurno nećemo biti na taj način prisutni (u vlasti)«, zaključio je.
Odgovarajući na pitanje kako komentira podizanje optužnice od strane Tužiteljstva za ratne zločine Srbije protiv četiri hrvatska pilota za »bombardiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti tijekom akcije Oluja 1995. godine«, Žigmanov je rekao da to vidi kao poziv na pravdu, ali da se koristi »instrumentalno«.
»To smo doživjeli kao poziv na pravdu, koji se, čini mi se, koristi instrumentalno kad je u pitanju aktualni politički trenutak«, rekao je i dodao da svi ratni zločinci trebaju odgovarati.
On je rekao da Beograd »nije instanca koja to treba pokretati«.
Komentirajući višestruko ponavljanje parlamentarnih izbora u Velikom Trnovcu ocijenio je kako je to »dokaz da Srbija ima problema s funkcioniranjem demokracije«.
Prema njegovim riječima, izaziva sumnju to što naizgled samo na jednom izbornom mjestu postoje problemi s izbornim procesom, i to baš tamo gdje su Albanci u većini, iako su i domaći i strani akteri imali brojne pritužbe na izbore na drugim mjestima.
»Sve se svelo na to da u Velikom Trnovcu četvrti put budu održani izbori«, rekao je Žigmanov i dodao kako je sklon povjerovati da odugovlačenje s konstituiranjem skupštine i formiranjem Vlade odgovara vlastima.
H. R.
Aktualno
Želimo biti dio Vlade
Najave
