Subotički biskup mons. Slavko Večerin pružio je podršku stavu Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve, koji je izrazio protivljenje prijedlogu Zakona o istospolnim zajednicama u Srbiji, prema kojem bi se istospolnim parovima u budućnosti omogućilo sklapanje građanskog braka.
U priopćenju Subotičke biskupije, koji potpisuje biskup Večerin, stoji: 
»Želimo ostati vjerni Božjem naumu o braku, odnosno o muškarcu i ženi koji je izražen i zapisan na prvim stranicama Svetoga pisma: Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih (Post 1,27). A na drugom mjestu stoji: Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu i bit će njih dvoje jedno tijelo (Post 2,24). Time je jasno naznačio da je brak zajednica muškarca i žene koju Bog blagoslivlja i određuje joj jasnu svrhu: I blagoslovi ih Bog i reče im: Plodite se, i množite, i napunite zemlju, i sebi je podložite! (Post 1,28) Stoga Crkva nikada nije, niti sada može, niti će ikada moći blagoslivljati istospolne zajednice i izjednačavati ih s bračnom zajednicom muškarca i žene, koju je Krist Gospodin uzdigao na dostojanstvo sakramenta ženidbe.
Ovakav stav nedavno je potvrdila i Sveta Stolica u dokumentu Kongregacije za nauk vjere ‘Responsum’ (odgovor) kojim odgovara na upit i izraženu sumnju glede blagoslova zajednica istoga spola. Kongregacija za nauk vjere dala je negativan odgovor na mogućnost blagoslova istospolnih parova: ‘Crkva nema niti može raspolagati ovlašću blagoslivljanja istospolnih zajednica. Te se blagoslove zato valja smatrati nedopuštenima’, navodi vatikanska agencija Vatican News. Zato Kongregacija ističe da svećenicima nije dopušteno blagoslivljati homoseksualne parove koji traže neku vrstu vjerskog priznavanja svoje zajednice.
U tom smislu smatramo da bi donošenje Zakona o istospolnim zajednicama, u predloženom obliku, bilo vrlo štetno za budućnost cjelokupne društvene zajednice u R. Srbiji. Takvim Zakonom bi se – kako se to također navodi u priopćenju Svetog arhijerejskog sinoda – diskriminirala bračna zajednica i sama obitelj, kao kršćanska i Zakonom zaštićena vrijednost. 
Zato izražavamo nadu da prijedlog Zakona u ovom obliku neće biti prihvaćen nego da će se u skupštinskoj raspravi pronaći drugi adekvatni načini da se osobama koje žive u takvim zajednicama osiguraju nužna prava i mimo izjednačavanja s tradicionalnim i kršćanskim bračnim i obiteljskim zajednicama. 
Istovremeno pak ističemo da niti jedna osoba ne smije biti izložena bilo kakvoj vrsti diskriminacije zbog svojih uvjerenja ili stanja, pa tako niti zbog homoseksualne orijentacije.«