Hrvatsko katoličko sveučilište iz Zagreba objavilo je u prosincu prošle godine Zbornik radova Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi, objavljeno je na internetskim stranicama Sveučilišta. Ovaj Zbornik, opsega 400 stranica, nastao je kao rezultat rada autora, sudionika istoimenog znanstveno-stručnog skupa »Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi« (Zagreb, 9. listopada 2019. – Subotica 11. listopada 2019.) i autora koji su svoje tekstove poslali naknadno na molbu uredništva zbog njihova prepoznatog znanstvenog rada i bavljenja temama koje su obuhvaćene naslovom Zbornika. U organizaciji dijela skupa koji se održavao u Subotici i studijskoga putovanja u Vojvodini sudjelovali su Srijemska i Subotička biskupija te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.
Recenzenti su dr. sc. Mateo Žanić i dr. sc. Rebeka Žabčić-Mesarić, a urednici doc. dr. sc. Mario Bara, doc. dr. sc. Filip Galović i doc. dr. sc. Lucija Mihaljević. 

Devetnaest radova

»Zbornik radova ima višestruku znanstvenu vrijednost. Upravo kroz lepezu devetnaest radova Zbornika na jednom mjestu obuhvaćeni su i zaokruženi migracijski čimbenici koji su djelovali uzročno i posljedično na vojvođanskom prostoru, analizirane su demografske značajke vojvođanskih Hrvata, okviri zaštite hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, političke i vojne elite, crkveno-kulturna povijest, utjecaj političkog, društvenog i gospodarskog konteksta na transformacije identiteta (lokalnog, etničkog, nacionalnog), identitetska mimikrija, nastajanje višestrukih i hibridnih identiteta, komunikacije i interakcije sa zajednicama u okruženju te odnos prema matičnoj domovini, Republici Hrvatskoj«, istaknula je u svojoj recenziji dr. sc. Rebeka Žabčić-Mesarić.
»Prilazeći složenom fenomenu o kojem se na jednom mjestu piše kao o heterogenoj zajednici, a koja se često zahvaća sintagmom ‘nacionalna manjina’, radovi iz zbornika zahvaćaju čitav niz važnih aspekata kulturnog i društvenog života Hrvata koji žive na području Vojvodine. Stoga Zbornik uspijeva prezentirati vrijedne uvide u različite kulturne, organizacijske i svakodnevne prakse pripadnika istraživane zajednice. Razvidnim postaje da je društveni i kulturni život vojvođanskih Hrvata izložen brojnim pritiscima i izazovima koji proizlaze iz različitih izvora. Naime, kultura vojvođanskih Hrvata nije izložena samo globalizacijskim tijekovima koji rade na homogenizaciji kulture i komercijalizaciji kulturnog naslijeđa. Premda se nalazi u regiji o kojoj se često piše kao o multikulturnoj, kao manjinska kultura ona je prvenstveno izložena pritiscima većinske kulture. Stoga je zbornik radova u kojima se na znanstveni način analizira niz problema, ali i upućuje na niz dostignuća i vrijednosti koji se mogu povezati s ovom zajednicom, od iznimnog značaja. Ovaj Zbornik radova može poslužiti kao ogledni primjerak prikupljene građe o hrvatskoj zajednici u Vojvodini i pojedinim institucijama u Republici Hrvatskoj«, riječi su recenzenta dr. sc. Matea Žanića.

Priznati i novi autori

U Zborniku je objavljeno 19 radnji koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini bilo u povijesti bilo u sadašnjosti iz vizura nekoliko društvenih i humanističkih znanosti – povijesti, jezikoslovlja, sociologije migracija, etnologije, kulturologije i politologije. Radnje potpisuju u akademskim krugovima već poznata i priznata imena iz Hrvatske (Ivan Armanda, Mario Bara, Lucija Mihaljević, Emina Berbić-Kolar, Vladimir Čavrak, Filip Galović, Ljiljana Kolenić, Robert Skenderović, Dražen Živić) i Vojvodine (Slaven Bačić, Katarina Čeliković, Stevan Mačković, Tomislav Žigmanov), te nekoliko mlađih autor(ic)a (Ivana Andrić Penava, Darko Baštovanović, Milan Bošnjak, Silvija Ćurak, Mislav Matišić, Dražen Skenderović, Luka Šešo). Svi autori zastupljeni u Zborniku bili su suradnici ZKVH-a u proteklih 10 godina rada.
(ZKVH)