Agencija za odgoj i obrazovanje iz Zagreba je i ove je godine početkom srpnja priredila stručni skup za odgojitelje, učitelje i nastavnike pripadnika hrvatske manjine, iseljenika i Hrvata u Bosni i Hercegovini kojim nastoji pridonijeti unaprjeđivanju i razvoju odgoja i obrazovanja na području školovanja djece hrvatskih građana u inozemstvu. Ovogodišnji, trinaesti po redu, stručni skup održan je od 4. do 8. srpnja u Puli, a sudjelovalo je devedeset sudionika iz Australije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije i Švedske. Hrvatsko nacionalno vijeće organiziralo je odlazak 18 prosvjetnih djelatnika i stručnih suradnika iz Vojvodine čime je održan kontinuitet stručne edukacije nastave na hrvatskom jeziku u Vojvodini.
Skup je započeo kulturno-umjetničkim programom koji su izvela djeca Dječjeg vrtića Mali svijet i učenici Osnovne škole Veruda iz Pule. Pozdravne riječi sudionicima skupa uputila je voditeljica stručnog usavršavanja Tihana Šimunić, prenijevši im pozdrave ravnateljice Agencije dr. sc. Dubravke Brezak-Stamać, a u ime Grada Pule obratila se pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Elvira Krizmanić-Marjanović. 
Primjer njegovanja zavičajnog identiteta u Istarskoj županiji i institucionalizaciju zavičajne nastave kroz Festival zavičajnosti predstavila je Dijana Muškardin. Ideja o zavičajnoj nastavi krenula je iz šarolikog multikulturalnog istarskog identiteta, a cilj projekta je formiranje i uvođenje zavičajne nastave i tradicijske kulture u predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove u Istri, čuvanje regionalnog bogatstva i posebnosti. U magični istarski glazbeni mozaik, sastavljen od različitih vokalnih, instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih glazbenih oblika različitih tradicija, sudionike skupa uveo je Noel Šuran, a geološku baštinu Istre predstavio je dr. sc. Duje Smirčić. 
Među pozvanim plenarnim predavanjima prof. dr. sc. Ante Bežen govorio je o zajedničkim osobinama i razlikama između hrvatskog, srpskog, bosanskog i crnogorskog jezika, dok je tema dr. sc. Vesne Budinski bila čitalačka pismenost. Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Željko Jozić predstavio je mrežne izvore Instituta, a jezično savjetništvo Instituta dr. sc. Goranka Blagus-Bartolec. 
Sudionici skupa usavršavali su se u jezičnim, likovnim, glazbeno-plesnim i pedagoškim radionicama, a u sklopu terenske nastave posjetili su Brijune. Turistička zajednica Pule omogućila je sudionicima skupa razgledanje grada i čuvene pulske Arene, svakako najpoznatijeg pulskog simbola i jednog od najvećih do danas sačuvanih antičkih amfiteatara na svijetu.
U završnom dijelu skupa svi su njegovatelji hrvatske riječi i kulture izrazili zadovoljstvo programskim dijelom skupa naglašavajući važnost ovog oblika stručnog usavršavanja u svom radu i profesionalnim razvoju, ali i održavanje veze s matičnom domovinom te bolje povezivanje s kolegama iz drugih država koji hrvatsku riječ čine živom diljem svijeta.
B. I.