Richard Lewinsohn-Morus
Historija
seksualnosti
(Zora/Naprijed, Zagreb, 1959.)

Ovo već legendarno djelo, najbolju i najobimniju studiju o povijesti seksualnosti i erotizma uopće u svjetskoj literaturi, Morus je napisao još sredinom minulog stoljeća, a tiskao ju je njemački nakladnik Rowohlt Verlag iz Hamburga, davne 1956. Na hrvatski je knjigu tri godine kasnije preveo s njemačkog Drago Perković, likovno ju je opremio veliki hrvatski likovni umjetnik Edo Murtić, a u Hrvatskoj prvi put objavila »Zora«, skupa s zagrebačkim nakladnikom »Naprijed«, spomenute 1959. godine. Djelo »Historija seksualnosti« predstavlja povijesni presjek, historijski prikaz seksualnih shvaćanja i intimnog života, kadšto i erotike od najdavnijih vremena do naših dana. Autor temi prilazi ne samo kao liječnik (konkretno-psihijatar i socijalni higijeničar), već i kao ekonomist, antropolog, sociolog i kulturni povjesničar. Morus pokazuje kako je tok povijesti sa svojim ekonomskim, društvenim, političkim i religijskim promjenama i te kako utjecao na formiranje seksualnih shvaćanja i praktičnog rabljenja seksa u svim manifestacijama spolnoga života u pojedinim povijesnim razdobljima. Pojam seksualnosti, što je možda najbitnija stvar u cijelom ovom osvrtu, prikazu, a i knjizi, Morus svijesno stavlja u naslov svoje knjige insistirajući time ne samo na kompleksu svih normalnih i abnormalnih (mada-tko će to ikada objektivno razgraničiti ili definirati?) manifestacija spolnoga nagona sa svim uzajamnim odnosima i preduslovima, konsekvencijama, nego i sve ono što ima ma kakovu svezu s uzajamnim odnosom, odnosima muškarca i žene, pa i sve ostale individualne i društvene pojave vezane uz čovjekov spol u najširem smislu. Sasma je shvatljivo što je autor unutar tako širokoga okvira obuhvatio i pitanja iz problematike koja se inače ne rabi baš često niti povezuje s pojmom seksualnosti. Upravo time daje se čitateljstvu na znanje da je seksualnost daleko zamašniji pojam negoli to većina ljudi misli. Morus, na koncu, ne zapada u banalnost (i) i daleko je od svega što bi se moglo shvatiti kao pornografija, primjerice. Njegovi su sudovi izrečeni s krajnjom promišljenošću koja je rezultat visoke naučne ozbiljnosti i kritičke razine spram vlastitih istraživanja i prakse, te je njegova knjiga vrstan i vrijedan prilog ljudskome moralu općenito kao i cjelokupnoj seksualnoj problematici u ljudskome životu, problematici, pojmu, temi koja je uvijek živa i aktualna.

Janez Bončina-Benč
Bendologija
(Nika, 1998.)

Veteranu slovenačke i negdašnje SFRJ rock-scene Janezu Bončini Benču, objavljena je prije ravno pet godina svojevrsna »live« rekapitulacija snimaka i radova koju je ovaj pjevač, gitarist, autor, aranžer, skladatelj i istinski, punokrvni rock-umjetnik nesebično i ne štedeći se desetljećima poklanjao publici diljem ovih prostora, Europe i svijeta. Bončina je karijeru počeo sredinom 60-ih, a najaktivniji je bio tijekom 70-ih i, relativno, do prve polovice 80-ih godina prošlog stoljeća. Vlastitu je glazbenu karijeru počeo kao solo-gitarist, ali je vrlo brzo zamijećen njegov vokalni talent, te se tako od konca 60-ih »kalio« u skupinama »Helioni«, »Mladi levi«, »The Generals«, te najbitnijoj slovenačkoj grupi uopće toga herojskoga doba rocka-«Srce«. Benč je uvijek posjedovao rijetko viđenu energiju, pjevao je punim srcem, ispoljavao svu silu emocija i uvijek davao sve od sebe na bini, jednako kao što mu je i vokalni dijapazon bio na zavidnom nivou, u čemu mu je, kao i u pjevačkoj tehnici od ispisnika iz njegove generacije ravan samo nedostižni Adolf Dado Topić. Za Benča je vezan i bitan i njegov rad u okviru super-skupina »September« te »Pop Rock Selekcija Tihomira Popa Asanovića«, iza kog je ostavio po dva albuma. Od druge polovine 80-tih sve manje nastupa po Sloveniji, a sve više se okreće Austriji, Italiji i Njemačkoj. Objavio je solo-album »Ob šanku« a priključio se i svojedobno popularnom ad hoc sklepanom sastavu YUNK (Junaci Noćne Kronike), rock-veteranima slovenačke glazbene scene s kojima je izvodio neku svoju varijantu heavy i hard rocka. CD »Bendologija« je vrstan skup koncertnih snimaka iz raznih perioda bogate Bončinine karijere, a kao izuzetno i hvale vrijedni, više no dobri momenti, trenutke čak briljantni, izdvajaju se verzije skladbi »Oluja« s »Mladim levima«, kultna skladba »Majko zemljo« s Asanovićevom super jazz-rock grupom najeminentnijih ex-YU glazbenika, akustična izvedba Benčove glasovite pjesme »Maja z biseri« s Gregom Forjaričem, te antologijska verzija nenadmašne pjesme, možda ponajbolje koju je Benč ikada napisao, i svakako jedne od najboljih rock skladbi ikada stvorenih i snimljenih na ovim prostorima, »Gvendolina, kdo je bil?« Dvije skladbe koje zatvaraju album/CD, »Joža iz Portoroža« te »Noč je moja« iz posljednje su faze rada ovog vrsnog rockera, koje pokazuju izvjestan otklon Bončine k jazz i mainstream vodama. U cjelosti uzev, ovaj album je vrlo respekta vrijedan i krajnje ukusno »upakovan« hommage dosadašnjoj karijeri jednog od najvećih rock-autora s ovih prostora.
R. G. T.