Otkad je svijeta i vijeka čovjek teži luksuzu stanovanja. Nekada su to bile suhe i tople pećine predhistorijskog pretka, egipatski faraoni uživali su u grandioznim kamenim hramovima, a onda su Rimljani »otkrili« mramor. Najluksuzniji građevni materijal u dosadašnjoj povijesti ljudske arhitekture.
Otok Brač: Biser jadranske obale, najveći dalmatinski otok, Brač isprva je služio rimskim imperatorima kao otmjeno ljetovalište u čijim su ljepotama uživali zaboravljajući brige osvajanja ostatka svijeta. Ali beskrajno ladanje u ljetnoj dokolici donijelo je veliko praktično otkriće praočevima današnjih imperatora svjetskog dizajna i stila. Za razliku od raznovrsnih modnih silova koju su poslije od njih prekopirali svi, mramor su svi prekopirali od Bračana, koji su ga oduvijek rabili za izradu svojih davnašnjih nastambi. Jer osnova samog otoka je mramorna podloga i kako to ponositi otočani vole reći: »Kamen se ne vadi, on se naprosto »bere« iz zemlje«. Brački mramor je za sve Bračane najdragocjeniji plod Zemlje, dar prirode s kojim se postupa uz dostojno poštovanje i zahvalnost. A kako i ne bi, kada ih je svjetska slava njihova »dragog« kamena i otkrivanje golemih građevnih potencijala najpostojanijeg i nadasve atraktivnog materijala zauvijek usmjerila u posao koji prehranjuje stotine otočkih obitelji.
Dioclecijan: Govoreći malo slobodnijim rječnikom, toliko svojstvenim brojnim današnjim reklamama, prvi moderni promoter bračkog mramora bio je rimski car Gai Aurellie Valerie Dioclecian, izgradivši velebnu palaču u centru današnjeg Splita. Njezina ljepota i opstojnost, kojoj se i danas dive brojni turisti, najbolji je dokaz vječitosti ovog predivnog kamena. Posebnost koju svakako zavređuje ova impresivna građevina oličena je u činjenici da se u njoj nalazi, iako ne tako velika po svom prostoru, najstarija katedrala na svijetu.
Hrvatska zdanja: Domovina plemenitog kamena znala je vrednovati blago svog podneblja uljepšavši mnoga impresivna zdanja diljem Hrvatske. Od brojnih na popisu izdvajaju se ponajprije: Koncertna dvorana Lisinski, zgrada Narodne banke Hrvatske, Meštrovićev umjetnički paviljon (Zagreb), već spomenuta Dioclecianova palača, zgrada Banovine, hoteli »Marjan«, »Park« i »Lav« (Split), obnova starog grada, hoteli »Belvedere«, »Libertas«, »Argentina« (Dubrovnik), Rezidencijalni kompleks (Brijuni), ACY Marina (Ičići)
Svjetska zdanja: Najčuvenija kuća na svijetu, zgrada iz koje se vlada SAD-om, ali i dobrim dijelom planeta, jest White House – Bijela kuća koja svoje ime duguje upravo bračkom mramoru od kojeg je djelomično izgrađena. Parlament i Novi dvor u Beču, zgrada mađarskog Parlamenta u Budimpešti, namjesnička palača u Trstu impresivni su dokazi cijenjenosti plemenitog kamena »ubranog« iz srca najljepšeg dalmatinskog otoka. Još od rimskih imperatora, pa stoljećima povijesti unaprijed, uvijek su vlastodršci osjećali potrebu istaknuti atribute vlasti kroz gradnju epohalnih arhitektonskih tvorevina. Naravno, naglašavajući ih i oplemenjujući, najljepšim materijalom od svih. Bračkim mramorom.
Vrste bračkog mramora: Stručno determiniran brački mramor spada po svom petrografskom tipu vrstu organogenog vapnenca, te se pojavljuje u nekoliko različitih osnovnih boja i nijansi.
    Najpoznatiji ekonomski eksploatirani modeli su:
Rasotica-svijetlo-tamno smeđi mramor vrlo specifičnog izvornog uzorka koji postiže vrlo visoku tržišnu cijenu upravo zbog svoje posve rijetke spoljašnosti.
Veselje-Bijelo-drap varijanta sa blago smeđim »špricanim« uzorkom
Adria Grigio u varijantama Machiato, Venato i Unito- bliža kolorativna odrednica bila bi nijansa bijele kave u gotovo posve čistim kamenim plohama.
San Giorgio- Svjetlo smeđa osnova blago isprekidana linijama koje podsjećaju na vodene tokove kakvog tlocrta.
Na koncu evo nekoliko podataka za tehničke sladokusce o generalnim karakteristikama bračkog mramora:
Prostorna masa: između 2500-2650 t/m3
Poroznost: od 0,8% (Rasotica) do 8,1 (Veselje)
Upijanje vode: od 0,2-2,4%
Čvrstoća na pritisak: od 100-212 MN/m2
Čvrstoća na savijanje: od 12-23 MN/m2
Otpornost na habanje: od 15-33 cm3/50cm2