Neimari kulturne baštine

FA­BI­JAN ŠOVA­GO­VIĆ (1932. -2001.)

Vjerojatno najveći filmski glumac kojeg je Hrvatska ikada imala preminuo je u privatnom sanatoriju na Gornjem gradu u Zagrebu 1. siječnja, i bio pokopan 4. siječnja, 2001. godine, na svoj 69. rođendan, na Mirogoju. Pokojni doajen hrvatskog glumišta bio je bard scene koji se služio jednako i istodobno pesnicama i riječima, a u privatnom životu bio je grub koliko tolerantan, pisac i drvodjelac. Njegov rukopis »Sokol ga nije volio« pravo je remek-djelo (i) u književnim okvirima. Slavonac i Šokac rodom i podrijetlom, Šovagović je nerado napuštao svoju ravnicu, te je oporavak u planinama nakon četiri moždana udara podnosio vrlo teško. Rođen je u Ladimirevcima, na obali Karašice, pokraj Valpova, kamo su mu se preci prije nekih 4 stoljeća doselili s Kupresa. Školovao se u Osijeku, bio dobar đak, pisao pjesme i bio ministrant.
    Vrlo rano se posvetio glumi, najprije kao amater, a kasnije, nakon završene građevinske škole u Osijeku, upisao je Kazališnu akademiju u Zagrebu, kod Gavelle. Bio je članom Dramskog kazališta »Gavella«, Hrvatskog narodnog kazališta, Teatra u gostima, ali je najdulje bio »slobodnjak«. Najvažnije uloge na kazališnim daskama: Estragon (u »Čekajući Godota«), Lenbach (u »U agoniji«), Skup i Dundo Maroje, Tartuffe, Claudius u »Hamletu«), Lenjin (u »Travestijama«), Đuka Begović u istoimenoj monodrami Đure Kozarca (uloga koju je nakon Šovagovićeve smrti »naslijedio« Ivo Gregurević), a na filmu: »Svoga tijela gospodar«, »Breza«, »Prometej s otoka Viševice«, »Seljačka buna«, » Lisice« (Krste Papića, njegova omiljena uloga).
    Najveći hrvatski filmski glumac nikada nije dobio Zlatnu arenu u Puli. Kako je sam često u šali govorio, u »onoj« državi je snimao filmove, a u »ovoj« (misli na Hrvatsku, dakako) dobija moždane udare namjesto »onih« honorara. Briljantni tumač uloga intrigantnih osobenjaka i tvrdoglavaca u više od 120 igranih filmova i »seljak kraljevskoga držanja« ostavio je svoj raskošni talent u amanet svima koji vole teatar i film, a nemali dio istog prenio je na kćer i sina, također sjajne glumce.
R. G. T.

Najave

10. 09. - Predstavljanje knjige sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama

H. R. | 10. rujna 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoje najnovije izdanje, knjigu sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama 10. rujna u Staroj čitaonici Gradske knjižnice Subotica, s početkom u 18 sati.

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.