U knjižnici Ekonomskog fakulteta u Subotici, u tijeku je prodajna izložba knjiga jednog od najkvalitetnijih (barem po naslovima svojih izdanja) nakladnika s ovih prostora, novosadskog »Prometeja«. Bio je to povod za kraći razgovor s urednikom ove renomirane, relativno mlade izdavačke kuće, Zoranom Kolundžijom.
4Jesu li sva izdanja »Prometeja« izložena?
Ne, mi imamo naslove od psihologije, preko poezije, do stručne, znanstvene literature, imamo i kalendare, enciklopedije, slikovnice, razglednice, čak i diskografska izdanja, nosače zvuka s klasičnom, serioznom, blues i rock glazbom. Tu su izložene knjige iz oblasti menadžmenta, marketinga, biznisa i gospodarstva.
4I sva su Vaša…
Ne, ima i izdanja naših hrvatskih kolega iz kuće »MATE« iz Zagreba, koji imaju jako zanimljive i tražene naslove autora poput Kolara, Blanchara, Samuelsona.
4A kakvu, inače, imate suradnju s hrvatskim autorima i nakladnicima?
Više nego zadovoljavajuću. Naš PR i ataše za javnost, portparol, Katica za sve, kako vam drago, Vesna Svilokos i naš stari znanac, sjajni hrvatski spisatelj, rodom Zemunac, Boro Radaković, organizirali su u našim podrumskim prostorijama sjajan happening. Boro je jedan od utemeljitelja najmlađeg i najprovokativnijeg hrvatskog književnog pravca, nije to neki novi »izam«, već više skupni duh u prezentaciji svoje objedinjujuće poetike, način komunikacije, izravan, nalik američkom beatu s kraja 40-ih i 50-ih, liverpoolskom krugu s konca 60-ih, primjerice, FAK-a, Festivala Alternativne književnosti, putujućeg happeninga, kojeg su oni upriličili najprije u nas, a potom u Beogradu. Pošto smo smatrali da su prostorije naše Galerije, kluba »Prometej« gdje upriličujemo književne promocije, skupove, resitale, koncerte, što klasične, što etno, rock, blues ili jazz glazbe, ili jam-sessione, da su one, dakle, neodgovarajuće za jedan ipak underground orijentirani happening, onda smo se preselili u naše podrumske prostorije, gdje je publika, učesnici isto, mogla pijuckati, pušiti, osjećati se opušteno i neformalno što i jest bila namjera i FAK-ovaca i nas. Prošle godine sam upoznao Antu Tomića, hrvatskog pisca i žurnalistu i on mi je izrazio želju da bude tiskan, nakon u Hrvatskoj, na hrvatskom, latinici, dakako, u Srbiji, na srpskom, ćirilicom. I ja sam ga tiskao. I izuzetno se uspješno prodaje taj naslov. U odličnim smo odnosima s mladim pjesnikom Ljergovićem, uopće, nakon Arsenijevićevog »Rende«, beogradskog »Samizdata B92« i zrenjaninskog »Žarka Zrenjanina«, mi smo u najboljim odnosima s hrvatskim nakladnicima i, prvenstveno, autorima. Tu je i zagrebački nakladnik »MATE«, s kojim, eto izlažemo skupa u Subotici, a i inače tijesno surađujemo prvenstveno na planu tih naslova iz informatike i tehnologije, menadžmenta, marketinga, biznisa, tehnologije, informatike, ekonomije, gospodarstva, čega sve ne…Onda, tu je hrvatski nakladnik VBZ, s njima surađujemo isto, trgovački, njih zastupamo u Srbiji i Crnoj Gori, zajedno planiramo nešto uskoro i objaviti, i tu i tamo. U Hrvatskoj i u Srbiji i Crnoj Gori, istodobno.
4Apropo Miljenka Ljergovića i Ante Tomića, koji su Vam najtraženiji naslovi, iz kojih oblasti?
Uopćeno, glazba je recimo interesantna hrvatskom tržištu, eto, Ivačkovićeva knjiga o »Stonesima«, koji, eto, na našu veliku žalost, ipak neće doći u Beograd.
4Neće ni u Zagreb, ali to je samo za budale utjeha, a mi takvi nismo.
Naravno. Dakle, te knjige o glazbi, o bluesu i jazzu, i ona o liverpooleskim pjesnicima, i Irske bajke, i tu i u Hrvatskoj, uopće, sabrana djela pokojnog Mike Antića, Balaševićeve knjige, Muminovi tekstovi »Love Hunters«, Medakovićeva studija, knjiga o Dunavu, »Srbi u Beču«, knjige o Vojvodini, o Novom Sadu, o Jevrejima u Vojvodini, edicije koje uređuje naš prijatelj, dr. Ređep, Kerteszovo »Besudbinstvo«, što smo ga tiskali skupa s kolegama iz Petrinovićevog »Stylosa«, traženi su mnogi autori, razni naslovi, razne oblasti, ali, hajde da kažemo ovako: glazba, sve o Vojvodini i informatika. No, kažem, ide i beletristrika i poezija i stručna literatura, znanost isto tako. Naš uvjerljivo i nadmoćno najčitaniji autor je doktor psihologije i psihoterapeut, Zoran Milivojević. Njegove knjige o formuli, formulama ljubavi, jer on ljubav tretira, umijeće ljubavi, kao znanost, kao naučnu problematiku, njegove se, dakle knjige nevjerojatno traže, jako dobro idu, kupuju se i čitaju. I tu kod nas, a nedavno sam čuo da je u Hrvatskoj to knjiga koja se najviše fotokopira.                                    g