Na katedrali svetog Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici započeli su sanacijski i rekonstrukcijski radovi. Nakon obijanja žbuke i podrezivanja zidova u radu sanacije velike štete od vlage i sprječavanja njenog daljnjeg širenja trenutno se radi na izmjeni dotrajalih instalacija i rasvjetnih tijela. U tijeku je izrada detaljnog elaborata obnove u koju će biti uključeni brojni stručnjaci, restauratori i povjesničari umjetnosti koji će dati svoje prijedloge za novo unutarnje rješenje katedrale prema novim liturgijskim propisima, odnosno standardima, koji su važni za život jedne biskupijske zajednice. Plan je da potpuna obnova katedrale bude završena do proslave velikog jubileja, 800. obljetnice Srijemske biskupije, koja će se slaviti 2029. godine. Tada je predviđen i blagoslov katedrale i oltara.

Za nove prilike i nove okolnosti

Kroz povijest je bilo nekoliko intervencija na katedrali. Posljednja ozbiljnija intervencija bila je 80-ih godina prošlog stoljeća. Osim u povodu obilježavanja značajne obljetnice, katedrala će zasjati novim sjajem u gradu u kojem je sada sjedište Srijemske biskupije, kako i priliči sjedištu biskupa. Srijemska biskupija od 2008. godine ima svog vlastitog biskupa mons. Đuru Gašparovića, koji je sada u mirovini, a od prošle godine dijecezanskim biskupom imenovan je mons. Fabijan Svalina koji je od 2021. godine vršio službu koadjutora s posebnim ovlastima.

»Iako je dekretom ili bulom sjedinjenja Srijemske biskupije bilo predviđeno da budu dvije katedrale, dva stolna kaplara i dva generalna vikara, nažalost, zbog nekih prilika, pogotovo ratnih, nije se moglo utvrditi da katedrala ovdje postoji u punom smislu te riječi. Tek je 80-ih godina prošlog stoljeća biskup Ćiril Kos župnu crkvu svetog Dimitrija uzdigao na stupanj konkatedrale. Malo je neobično jer je to bilo sjedište biskupije i uvijek je trebala biti katedrala. Ali povijesne okolnosti bile su takve. Dekretom pape Benedikta XVI., odnosno njegovom bulom, kada se biskupija ponovno osamostaljuje, župna crkva uzdiže se na dostojanstvo katedrale«, kaže srijemski biskup mons. Fabijan Svalina i dodaje: »Odvažili smo se prošle godine krenuti u obnovu i rekonstrukciju katedrale za nove prilike i nove okolnosti. Nažalost, zub vremena uzeo je velikog maha na ovom zdanju i bila je potrebna nužna rekonstrukcija kako bismo ovaj objekt sačuvali za buduće generacije koje će živjeti na ovim prostorima. Ovo je tek početak. Pred nama su veliki ozbiljni radovi. Nakon fizičkog presijecanja temelja i vlage radimo i novu elektrifikaciju katedrale koja nažalost nije rađena više desetljeća, nego je samo na postojeću staru dodana nova«, kaže mons. Fabijan Svalina.

Bilo je nekoliko intervencija na katedrali kroz povijest. Rekonstrukcija i opremanje katedrale izvršena je 1900. godine. Tada je postavljen novi kip, nova slika sv. Dimitrija s kipom, novi oltari koji su i danas tu. Posljednja ozbiljnija intervencija bila je 80-ih godina za vrijeme župnika Pavla Madžarevića i u vrijeme župnika vlč. Matanovića 90-ih prošlog stoljeća. Tada je urađen novi bakarni krov. Biskup Svalina zahvalio se onima koji su prepoznali važnost ovog objekta i institucije Srijemske biskupije: Gradu Srijemska Mitrovica, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske te brojnim prijateljima.

Domus Dimitrianum

Kompleks Domus Dimitrianum drugi je dio planiranih radova. To je projekt koji će se realizirati uz potporu Vlade Hrvatske, koja je prihvatila projekt Domus Dimitrianim kao projekt od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske i za što je izdvojeno 330.000 eura. Uz predviđenu obnovu župne kuće, koja bi trebala biti prenamijenjena za administrativno-upravnu jedinicu biskupije, u planu je dodavanje novih sadržaja u dvorišnom prostoru.

»Mi smo tom projektu dali radni naslov Domus Dimitrianum, aludirajući na svetog Dimitrija koji je krovna figura Srijemske Mitrovice i biskupije. U njemu će biti smješteni prostori biskupske kurije, arhiva, riznice, knjižnica, čitaonica te drugi čimbenici za rad biskupijske zajednice i nacionalnih zajednica, prvenstveno hrvatske koja je većinska, ali i mađarske, njemačke i drugih skupina. U prvom redu za pastoralne aktivnosti, ali i za sve druge aktivnosti gdje će se moći razvijati biskupijska zajednica koja će tu naći svoj prostor«, ističe biskup.

Kako navodi srijemski biskup, uz ovu materijalnu obnovu iznimno je važna i duhovna obnova i duhovno buđenje biskupije.

»Mi smo sada manjinska zajednica i želimo to malo stado očuvati, probuditi, okupljati, osnaživati i dati mu na neki način vjetar u leđa da bude ono što jeste. Za sve to potreban je određeni prostor gdje bi se to    moglo odvijati. U tom kompleksu vidim jedan bujniji život ne samo mitrovačke zajednice, nego biskupijske zajednice u kojoj bi se okupljali, svjedočili svoju vjeru i nacionalnu pripadnost, ne samo Hrvati, nego i druge katoličke zajednice. Uvjeren sam da je to kotač zamašnjak koji bi pokrenuo tu cijelu priču i to se već primjećuje«, istaknuo je srijemski biskup.

Povijest biskupije

Srijemska biskupija jedna je od najstarijih u Srbiji. Svoje korijene vuče, ako govorimo o ranokršćanskom razdoblju, od svetih mučenika koji su godinama u Srijemu poznati, a Srijemska Mitrovica nosi ime po svetom Dimitriju. U jednom razdoblju povijesti Srijemska biskupija zamire, a nakon toga ponovno je uspostavljena papinskom bulom 1. veljače 1229. godine. Imala je svoje preokrete, uspone i padove, pogotovo za vrijeme Osmanskoga carstva kada su prostori biskupije bivali opustošeni i kada je katolika bilo jako malo. Nakon Karlovačkog mira, kada se nove prilike ponovno stvaraju, u Srijemsku biskupiju ponovno dolazi katoličko stanovnštvo a župe oživaljavaju. U kanonskim vizitacijama iz tih vremena biskupi bilježe kako se okuplja katolička zajednica u Srijemskoj Mitrovici. Jednu islamsku bogomolju pretvorili su u katoličku crkvu. Spominje se da je bila široka četiri hvata, a isto toliko i duga te da je bila jedno vrijeme bez krova i da su je onda vjerojatno u kratkom vremenu ponovno pokrili i pretvorili u katoličku crkvu. Ona je bila u toj funkciju do kraja 1700-ih godina kada se donosi odluka da se gradi nova crkva. To je razdoblje kada dolazi do ponovnog sjedinjenja Srijemske s Đakovačkom biskupijom kada je došlo do personalne unije. Tako je bilo od 1773. do 2008. godine kada je bulom pape Benedikta XVI. Srijemska biskupija ponovno postala samostalna.

U razgovoru biskup mons. Fabijan Svalina ističe da je zanimljivo da od kada postoji Srijemska biskupija od 1229. godine (ako se izuzmu ranokršćansa razdoblja), nikada sjedište nije bilo u Srijemskoj Mitrovici. Sjedišta biskupa bila su u Zemunu, Banoštoru, Petrovaradinu i drugim mjestima. Prvi put nakon ponovnog osamostaljenja Srijemske biskupije Sveti Otac je odlučio da sjedište bude u Srijemskoj Mitrovici.

S. D.