Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Oživjela povijest stare čarde

Vraćanje pradjedovine i stvaranje mjesta za najljepše trenutke inspiracija su koja stoji iza gostione Stari đeram, smještene nadomak Sombora. Vlasnici Damir i Goran Šimon odlučili su 2019. godine otkupiti zemlju i kuću koja je prije više od stotinu godina bila poznata čarda. Nakon rada u inozemstvu vratili su se kući i udahnuli novi život prostoru, zadržavajući povijesni duh i autentičan naziv. Njihova vizija i upornost pretvorili su Stari đeram u omiljeno mjesto za obiteljska slavlja i posebne trenutke, čime su spojili tradiciju, kvalitetu i domaći ambijent.

Koncept rada gostione

Upitan za početke i samu ideju o pokretanju vlastitog biznisa Damir Šimon govori kako su gostionu otvorili u lipnju 2022. godine.

»Brat i ja smo radili u Njemačkoj pet godina, pa smo došli na ideju kupiti plac pored naše kuće koju je još naš pradjed kupio 1952. godine. On je te godine došao iz Gradine (salaši pokraj Sombora) i kupio staru židovsku kuću, stari kaštel, te je podijelio plac na dva sina. Ta kuća je nekada davno, točnije prije 120 godina dok je još bila u rukama starih vlasnika, bila čarda, tj. Hušetova čarda koja je ujedno bila i jedna od najstarijih gostiona u Vojvodini. Na osnovu toga, čovjek koji je 1972. godine kupio kuću od mog djed-ujaka, imao pravo ponovno otvoriti ugostiteljski objekt. Mi smo ovu gostionu i plac kupili 2019. godine i time vratili posjed u okvire naše obitelji. Gostiona je zadržala svoj stari naziv, te se i dalje zove Stari đeram. Prvi naziv koji je dan još 1974. godine bio je Čarda kod starog đerma, zato što je nekada na ovome placu postojao đeram kojim su se služili susjedi, točili vodu, pojili stoku i sve ostalo za što im je đeram mogao služiti. Zbog tih povjesnih činjenica odlučili smo nastaviti tradiciju starog naziva gostione, budući da je duboko vezana uz sve što se ovdje nalazilo«, kaže Damir.

Naglašava kako su inspiraciju za otvaranje ove gostione našli u pomisli da si doma, na svojemu, a ne u tuđini. Vodila ih je misao kako će kupovinom vratiti pradjedovinu, srediti je i podići na višu razinu, što su i učinili.

Početna ideja dvaju braća bila je svakodnevni rad gostione, ali su taj režim rada izdržali samo tri mjeseca dok, kako je rekao Damir, nisu shvatili koliko nemaju iskustva u ovome poslu. Budući da su je otvorili u postpandemijsko vrijeme, počela su se ponovno održavati slavlja, pokazalo se veliko interesiranje za iznajmljivanje prostora, te su odlučili ukinuti svakodnevni rad gostione i prijeći isključivo na zakazivanje termina.

»Što se tiče ponude hrane koju služimo gostima, u početku dok smo se još pronalazili u cijeloj avanturi oko gostione, napravili smo jelovnik shodno tadašnjim mogućnostima naše opreme, štednjaka i aparata koji su nam bili dostupni. Radimo na tome da u skorijoj budućnosti počnemo služiti i neka tradicijska jela. Trenutačno su nam u ponudi ragu čorba, žuta juha, predjelo nam je specifično jer služimo domaću dimljenu kobasicu, to je nešto što nema u ponudi na drugim mjestima i što se pokazalo da ljudi vole, tu su razna pohana i rolovana mesa. Slastice ne radimo, to ljudi sami donesu. Potrebno nam je još vremena i iskustva za proširenje ponude s nekim posebnijim jelima, budući da radimo posluživanje dvije stotine ljudi odjednom, nije lako krenuti s novim stavkama na meniju«, rekao je Damir.

Izazovi vođenja gostione

Kao i u svakom poslu, postoje prednosti i mane, pa tako i ovdje. Kao veliku prednost rada gostione na zakazivanje Damir ističe što svaki put znaju što ih čeka, koliko će gostiju doći, koji opseg posla će imati, pa se mogu početi pripremati par dana ranije.

»Imamo jasnu sliku svojih troškova i prihoda, lakše raspoređujemo organizaciju poslovanja i međusobnih zaduženja. Kada imamo tri ili četiri slavlja tijekom vikenda, moramo ponedjeljkom ili najkasnije u utorak započeti pripravu. Baš zbog toga nam je svakodnevni rad nemoguć trenutno, jer zaista teško bismo postizali sve odraditi kvalitetno, a to nam je primarni cilj. Zato smo se morali opredijeliti za samo jedan način rada, jer mislim da se drugačije ne može dostići potrebna razina kvaliteta. Najveća mana ovoga posla je nesanica, loš san nam je svakodnevna pojava. Kratak period odmora zbog kasnog odlaska na počinak, oko 4 ili 5 sati ujutro, rano ustajanje oko 8 jer moramo početi pripravu novoga slavlja. U svakom slučaju, meni osobno je bolja varijanta rada izdavanje gostione za proslave. Ovo je obiteljski posao, što nam je veliki plus, radimo brat i ja, moja supruga, mama, tata uskače kada zatreba, a također angažiramo prijatelje i susjede po potrebi za konobarisanje«, rekao je Damir.

Kaže kako su im najvjerniji gosti ljudi s okolnih salaša koje su privukli svojim imenom i ambijentom jer se na taj način osjećaju kao da su doma.

»To su sve naši poznanici, bliski ljudi, navikli na miran obiteljski život vojvođanske ravnice. Reakcije svih naših gostiju su odlične, čemu svjedoči i opseg posla koji imamo. Ime naše gostione se širi bez neke posebne reklame, tj. ni nemamo nikakav marketing. Zadovoljni gosti nas preporučuju i to nam najviše odgovara, jer pokazuje kako je zadovoljan gost najbolja reklama. Stari gosti nam se vraćaju, a novih klijenata ne manjka. Ako se bude pokazala potreba za tim, tada ćemo razmišljati o reklamiranju. Nema smisla da me deset ljudi zove za jedan datum ako ih mi ne možemo primiti. Jedini potencijalni problem koji može biti u budućnosti je pad životnog standarda, a svakako i povećanje konkurencije može biti izazov na koji se trudimo odgovoriti dodatnim usavršavanjem naše ponude. Ono što je vrijeme pokazalo, ako se radi kvalitetno i pošteno, nema neke velike bojazni za opstankom«, ističe Damir Šimon.

Plan za pet godina

»Dosta naših planova smo već realizirali od same kupovine gostione. Nekada je kapacitet bio 80 osoba, a sada smo ga povećali na 200 na čemu ćemo i ostati. Plan nam je dodatno podići kvalitetu usluge i kvalitetu hrane, jer uvijek može bolje. Želja nam je u nekom momentu otvoriti i smještajne kapacitete za prenoćište, to je ono što bi nam trebalo, ali trenutno nismo u mogućnosti tako nešto napraviti. Dosta smo napredovali za ove dvije godine, radimo sve sami, pomažu nam i prijatelji, ali trudimo se biti samostalni. Vikendom radimo na slavljima, a preko tjedna radimo na održavanju, teško je doći do majstora stoga moramo sve srediti sami. Ono što nas čini sretnima i što nas gura naprijed u nova usavršavanja su sretni i zadovoljni ljudi koji proslavljaju svoje najljepše trenutke kod nas u gostioni«, zaključio je Damir Šimon.

Ivan Ušumović

 

Najava događaja

04.12.2024 - Godišnji koncert HGU Festival bunjevački pisama

Hrvatska glazbena udruga Festival bunjevački pisama priređuje Godišnji koncert u srijedu 4. prosinca, u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici, s početkom u 19 sati. Ulaznice po cijeni od 350 dinara se mogu kupiti prije početka koncerta, ili u pretprodaji na broj telefona 063/8087-836.

06.12.2024 - Izložba božićnjaka u Subotici

Etnološki odjel Blaško Rajić, pri Katoličkom društvu Ivan Antunović organizira XXVIII. izložbu božićnjaka u Subotici, koja će biti otvorena u petak, 6. prosinca, u predvorju Gradske kuće s početkom u 18 sati. Izložba će se moći pogledati do petka 13. prosinca. Moći će se pogledati i dvije prodajne izložbe: Likovnog odjela HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice i Likovno-slamarskog odjela HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta. Izložba se priređuje uz potporu Grada Subotice.

08.12.2024 - Godišnji koncert izvođačkog folklornog ansambla HKC-a Bunjevačko kolo

Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo iz Subotice priređuje godišnji koncert izvođačkog folklornog ansambla u nedjelju 8. prosinca, s početkom u 20 sati u svečanoj dvorani Centra.

Cijena ulaznice je 500 dinara i mogu se kupiti u pretprodaji u uredu Centra od 8-14 sati i u folklornoj dvorani od 18-21 sat.

16.12.2024 - Godišnja izložba HLU Croart

Hrvatska likovna udruga Croart organizira godišnju izložbu slika svojih članova i gostiju nastalih na Umjetničkoj koloniji Panon 2024. Izložba se priređuje u Galeriji Otvorenog sveučilišta Subotica a bit će otvorena u ponedjeljak, 16. prosinca, u 18 sati.

Izložbu će otvoriti predsjednica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Karolina Bašić. U programu otvorenja sudjeluju Zoltan Sič (poezija) te Dječji orkestar HGU-a Festival bunjevačkih pisama.

Izložba će se moći pogledati do 30. prosinca.

17.12.2024 - Književni salon u Subotici: Pjesnici s muzikom

Nemanja Nešić, skladatelj i kantautor iz Novog Sada, rodom iz Subotice, bit će gost Književnog salona u utorak, 17. prosinca, u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici.

Književni salon u prosincu nosi naziv Pjesnici s muzikom, a publika će čuti uglazbljene stihove Dobriše Cesarića, Enesa Kiševića, A. B. Šimića, A. G. Matoša i drugih hrvatskih pjesnika te autorsku poeziju Nemanje Nešića.

Organizatori su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika