Udruženje poljoprivrednih proizvođača Subotica poslalo je u četvrtak, 15. kolovoza, zahtjev za prijem i sastanak s gradonačelnikom Subotice Stevanom Bakićem kako bi razgovarali o konkretnim mjerama koje bi grad mogao poduzeti za ublažavanja posljedica suše.

Predsjednik Skupštine Udruženja Miroslav Matković kaže kako nisu svi dijelovi subotičke općine jednako pogođeni, ali da je situacija u svakom slučaju daleko od idealne. Kao primjere navodi Mirgeš i Tavankut gdje je palo svega šest litara kiše u dva mjeseca.

»Poljoprivrednici iz Mirgeša i Tavankuta javljaju kako je tamo najveća suša – prinos kukuruza je 1.500 kilograma po katastarskom jutru, odnosno nepune tri tone po hektaru. Prinos suncokreta manji je za 50 posto, od 900 do 1.000 kilograma nam je umanjen prinos suncokreta. Što se tiče soje, mi je ovdje slabo imamo, ali ni sa sojom nije baš obećavajuća situacija«, kaže Matković i dodaje da očekuje da lokalna vlast nešto poduzme, jer posljedice suše ratari trpe već tri godine.

»Treba se raditi na sistematskim rješenjima. Vidjeli smo svi u medijima kako su u Tavankutu presušili bunari. Koliko mi je poznato, jedino što je Grad poduzeo povodom ove suše je to što su angažirali dvije cisterne koje su nosile pitku vodu u Tavankut i na Kelebiju«, kaže Matković.

Ako do sastanka dođe, bit će to prvi puta ove godine da se predstavnici Udruženja sreću s gradonačelnikom.

»Prije dva mjeseca kukuruzi su obećavali jer je bilo padalina, jednostavno nije bilo potrebe za sastankom. Međutim, situacija se izmijenila. Ovo će nam biti prvi sastanak s njim, a imamo još i drugih tema o kojima bismo željeli razgovarati s gradonačelnikom poput proračuna, rebalansa, o pripremi gradskog proračuna za 2025. godinu, uređenje putova«, kaže predsjednik Skupštine Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotice.

Zbog posljedica visokih temperatura poljoprivrednici uveliko skidaju kukuruz, i to dosta ranije nego što je uobičajeno.

»Već je loše kada je prinos kukuruza na 70 posto. Postoje dijelovi koji će imati prosječan prinos, ali sve u svemu situacija je loša. Poljoprivrednici se trebaju razduživati, ne mogu planirati novu proizvodnju, iako im je vrijeme za to«, kaže Matković.

Prema njegovim riječima, spasio se samo onaj tko je sjetvu ranije obavio.

»Sve rane sjetve su bolje prošle. Kukuruz posijan u ožujku i početkom travnja imao je više vremena da se formira i da se nalije zrno. Kukuruz sijan krajem travnja ili i kasnije, loše izgleda i neće imati prinos«, kaže Matković.

Za navodnjavanje su potrebna velika ulaganja, a za takva ozbiljna ulaganja prosječan poljoprivrednik jednostavno nema sredstava. Oni koji su pokušali s navodnjavanjem, kako Matković kaže, nisu mnogo postigli:

»Imam informacije od jednog poljoprivrednika koji je redovito navodnjavao prošle godine. Kako kaže, njemu se 'skuhao' kukuruz i nije bio neki efekt. Jednostavno, temperature su bile ekstremne, tako da ove godine nije ni navodnjavao«.

Što se tiče osiguravanja njiva od suše, Matković kaže kako je to moguće, ali kako poljoprivrednici i osiguravajuće kuće to nerado čine.

»Načelno može, mada neke osiguravajuće kuće to ni ne rade. Najveći problem, ili 'caka' je to što je njima mjerodavan Republički hidrometereološki zavod, odnosno ako oni proglase sušu, onda će to i osiguravajuće kuće učiniti. Prije dvije godine RHMZ se oglasio i rekao kako je u pitanju samo 'manjak padalina', a ne suša. I tako se ta priča završava«, kaže Matković.

I. B.