Kultura
Sjećanje na uglednu germanisticu
Društvo Baštinar je 11. studenoga, u okviru programa »Banatsko naslijeđe obitelji Karlavaris 2023./2024.«, organiziralo u Perlezu obilježavanje stoljeća rođenja Pavice Mrazović rođ. Karlavaris, najznačajnije ovdašnje germanistice, podrijetlom Hrvatice. Izložba i tribina ovim povodom organizirane su u mjestu u kojem je Mrazović rođena, i to u okviru programa koji za iduću godinu priprema i obilježavanje stogodišnjice rođenja njezinoga brata Bogomila Karlavarisa, čuvenoga slikara i likovnog pedagoga.
Pavica Mrazović (1923. – 2003.) najstarije je dijete iz obitelji Ivana Karlavarisa i Eve Fisher, Njemice koja je živjela u Perlezu, tako da joj je u neku ruku njemački bio materinski jezik. Pavica odlazi u Novi Sad gdje upisuje gimnaziju i gdje potom završava i Učiteljsku školu. Godine 1944. godine udaje se za Milana Mrazovića. Radila je u školi kao nastavnica njemačkog jezika. Tek kasnije, 1960. godine, diplomirala je na Katedri za njemački jezik Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Na istoj katedri doktorirala je 1972. godine, a tamo je radila i kao redovita profesorica te bila šefica katedre. Iz njenog opusa izdvaja se Nemačko-srpskohrvatski frazeološki rečnik (1981.) koji se smatra kapitalnim ostvarenjem ovdašnje germanistike. Godine 1987. godine uručena joj je Zlatna Geteova medalja, a 1992. godine postala je i laureat Ordena za zasluge Savezne Republike Njemačke. Godine 2019. jedna ulica u Novom Sadu nazvana je po njoj, a od prošle godine njezino ime nosi i mjesna knjižnica u Perlezu.
»Društvo Baštinar trudi se sačuvati uspomenu na sve Perležane koji su zadužili našu zemlju«, kaže predsjednik te udruge Zoran Stojačić.
Na okruglom stolu o Pavici Mrazović govorili su: profesorica njemačkog jezika u mirovini Mila Marinković-Broćić, profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu akademik Milivoj Nenin te profesorica u zrenjaninskoj gimnaziji dr. Natalija Ludoški, a pročitano je i pismo koje je poslala redovita profesorica na Filološkom fakultetu u Beogradu prof. dr. Jelena Kostić-Tomović.
»Trudimo se pokazati kako je davanje imena nekim prostorima kao što je, primjerice seoska knjižnica (koja od protekle godine nosi ime Pavice Mrazović) ili građenje spomen obilježja, poput spomenika Perležanki Isidori Žebeljan, način da se sačuvaju sjećanja. A sjećanje predstavlja stalno podsjećanje na neko ime, neki lik, nečije djelo, koje će biti stalno u ušima ljudi i djece koja trebaju vidjeti da su ljudi koji su se u prošlosti rodili i odrastali u malim sredinama napravili karijere i da su ostavili veliki trag. Pokazujemo kako odrastanje u manjim mjestima, kao što je Perlez, ne treba doživljavati kao nešto što je depresivno, degradirajuće, već da je moguće ako čovjek ima volje i želje da se naprave čak i svjetske karijere«, objašnjava Zoran Stojačić.
Projekt »Banatsko naslijeđe obitelji Karlavaris 2023./2024.« sufinanciralo je Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, u ime kojega je programu u Perlezu nazočio zamjenik tajnice Goran Kaurić.
M. T.
