Širom Vojvodine

Običaj »kraljica« živ i danas

Jedan od običaja bačkih Hrvata je i obredni duhovski ophod krаljica, vezan uz blаgdаn silaska Duha Svetoga (Duhova ili Dôvа). U bačkih Šokaca i subotičkih Bunjevaca običaj se prakticirao sve do nakon Drugoga svjetskoga rata, kada postupno nestaje potkraj 1960-ih godina, dok se u somborskih Bunjevaca izgubio i prije. Međutim, običaj kraljica je obnovljen te se, kako je to bilo ove godine, prakticira u Subotici, Tavankutu i Beregu.

Kraljice čini skupina djevojčica i djevojaka odjevenih u nošnju i s kraljičkim krunama na glavi, koje simboliziraju proljeće. One se kreću u pratnji pastira (momaka). U povodu blagdana Duhova, skupina prolazi ulicama naselja i pjeva (ljelja) kraljičke pjesme (pisme) te kako se vjeruje, donosi blagoslov obiteljima.

Subotica i Tavankut

U Subotici se prakticiranje ovog običaja na Dove veže uz župu sv. Roka i okolno naselje Ker. Nakon sudjelovanja na misi u crkvi sv. Roka, kraljice su i ove godine »ljeljale« ulicama tog naselja, a posjetile su i grob prof. Bele Gabrića koji je uz Antu Pokronika autor knjige Bunjevačke kraljičke pisme iz 1996. godine. Sudionice i sudionike je za ovu prigodu pripremila časna sestra Silvana Milan.

U Tavankutu običaj njeguje mjesni HKPD-a Matija Gubec. I ove godine kraljice su sudjelovale na nedjeljnoj blagdanoj misi a kasnije su »ljeljale« selom. Mlade je pripremio voditelj folklornog odjela Društva Darko Prćić. Inače, običaj je u tom selu obnovljen 1986. zahvaljujući časnoj sestri Beati Zebić i od tada se, s pojedinim prekidima, prakticira.

Bereg

Običaj kraljica očuvao se i u Beregu, a čuva ga mjesno HKPD Silvije Strahimir Kranjčević. I ove godine jedna skupina djevojčica obučenih u šokačku nošnju obilazila je selo. Kako navodi Đula Gorjanac, nekada su se same djevojčice i djevojke dogovarale, skupljale. Prvo se išlo kod župnika, a dalje po cijelom selu. U svakoj kući pjesma je bila drugačija, sve ovisi jesu li u kući momci, djevojke, stari ljudi. Domaćini su ih darivali slatkišima, jabukama, jajima, a mladu novcima. Djevojčice i djevojke oblače se u nošnje, dvije nose dva barjaka s maramama i one su barjaktari, dvije košaru za darove i one su torbonoše, a jedna je pokrivena velom i ona je mlada, a ostale su diveruše. Slično je bilo i ove godine, samo što je nekada bilo više »kraljičkih« skupina i obilazilo se više kuća nego danas.

Podsjetimo, običaj Duhovskoga ophoda kraljica kod bunjevačkih Hrvata nalazi se u Katalogu nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji – Živa baština koji je izradio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

H. R.