Mogu li Hrvati u Srbiji biti Hrvati? Mogu. To im je pravo priznato. I zvanično prije 20 godina. Kao što je priznato i drugim manjinama.

Mogu li se Hrvati u Srbiji na popisu stanovništva izjasniti da su Hrvati? Mogu. To im pravo također nitko ne može osporiti.

Može li hrvatska zajednica u Srbiji voditi kampanju za popis? Može. Kao što može raditi i svaka druga nacionalna manjina.

Može li hrvatska zajednica, kao i bilo koja druga manjina, samostalno kreirati svoju kampanju za popis? Može. Kao što će to raditi i druge manjine.

Može li nekome zasmetati to što se Hrvati u Srbiji pozivaju da se izjasne kao Hrvati? Može. Ništa neočekivano. Dešava se i dešavat će se.

Može li netko svoj stav glede poziva Hrvata na popis javno iskazati? Može. Može to biti osobni stav, ali ako je osoba na nekoj javnoj dužnosti onda se takvi komentari iščitavaju na drugačiji način. I ne može se izbjeći da se tumače više od običnog osobnog stava.

Upravo je sebi to pravo dala, ni manje ni više već veleposlanica Republike Srbije Jelena Milić, gle čuda, baš u Hrvatskoj. Komentirati javno, na Twitteru kampanju za popis koju vodi Hrvatsko nacionalno vijeće. Ustvrdila je ona kako njoj kao liberalki smeta eksplicitno isticanje religijskog, etničkog i jezičnog.

Ne sporim Jeleni Milić liberalki da joj kao liberalki smeta isticanje etničke, religijske i jezične pripadnosti.

Ali sporim Jeleni Milić, veleposlanici Srbije u Republici Hrvatskoj da mjesec dana prije popisa osporava kampanju koja se u Srbiji vodi za popis hrvatske manjine.

Je li to stav Ministarstva vanjskih poslova, bez obzira što, ko kanda, Jelena Milić još nije počela obnašati svoju dužnost u Zagrebu? (Ali jeste još u ožujku ukazom predsjednika Aleksandra Vučića postavljena na dužnost izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Srbije u Hrvatskoj.) Stav Vlade čiji je dio to ministarstvo? U vrijeme kada su odnosi Zagreba i Beograda daleko od koliko-toliko normalnih odnosa dvije susjedne države.

I zato tweet veleposlanice Jelene Milić nije običan tweet NN građanke.

Z. V.