Iz tri razloga je sazvana konferencija za medije, kazao je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, u sjedištu te stranke u Subotici 17. ožujka.
»Prvi je rekapitulacija događanja vezanih uz procese oko uvođenja tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici, da još jednom jasno doznačimo javnosti što su i kakva su naša stanovišta, jer smo bili i ovoga puta barem kada su u pitanju mediji u Subotici visoko zatomljeni, i u nejednakom odnosu su mediji pratili ono što smo govorili. Začudno je što su mediji u Beogradu i Novom Sadu pokazivali daleko veći interes kada su u pitanju stavovi DSHV-a, te se zahvaljujem i dopisniku RTS-a i RTV-a kada je u pitanju slušanje i druge strane. Želimo razjasniti i sve nedoumice, ukazati na negativne posljedice izvrtanja teza i odlučno odbaciti ono što se u medijima pokušalo učiniti, a to je određenu vrste 'osobizacije' cijelog slučaja kao da je ovo moj osobni rat s nekim procesima i procedurama gdje se mene izdvaja i pokušava staviti u neku vrstu konfrontacije. To što ja mislim tko su bili moji preci, što sam ja po nacionalnoj pripadnosti i što bih trebao biti, kako se trebam osjećati mislim da nije kod demokratskih društava niti spada u korektnost kada su u pitanju procesi i konstelacije u politici.«
Žigmanov je rekao kako oni nisu osporili legitimnost procedure, ali se osporila legitimnost njihovog protivljenja toj proceduri.
Ponovio je kako su na njihovu incijativu da se na isti način uvede hrvatski jezik u Baču, Somboru i Apatinu »uslijedili tabloidni napadi, negativne objave o Hrvatima na društvenim mrežama a sve je vrhunilo grozomornim prijetnjama na osobni profil predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća te na službeni mail DSHV-a«.
»Ovakva vrsta sadržaja i prijetnji nije zabilježena u posljednjih 10 godina kada je u pitanju DSHV«, kazao je među ostalim Žigmanov te je pohvalio policiju za njihovo odgovarajuće reagiranje.
On je rekako kako su očekivali osudu vlasti, jer »kada su u pitanju etnički incidenti, onda se u demokratskim društvima očekuje jasna osuda čina koji nije primjeren«, kako se ne bi stekao dojam da je to dopušteno ponašanje.
Na koncu je rekao kako je hrvatski jezik uveden 1993. godine u drugim okolnostima i zakonodavnom okviru i da je to stečeno pravo.
Osvrćući se na različite tvrdnje o povijesti Hrvata u Subotici kazao je kako se u XVIII. stoljeću etnonim Bunjevac niti ne pominje, da se koristio etnonim Dalmatini a da se u gradskoj upravi koristio ilirski jezik.
Kazao je na koncu da je fokus u medijima bio na njemu te je, komentirajući riječi Suzane Kujundžić-Ostojić da je on Bunjevac, kazao kako je u pitanju neka vrsta »zlosilja« a da je ona bila stipendistica DSHV-a 1992. a kao članica Mladeži DSHV-a 1994. pohađala seminar hrvatskog jezika u Puli i prve tesktove napisala na tom jeziku u subotičkom dvotjedniku Žig.
Na Bajićevu tvrdnju kako on »ima etnički problem u glavi« je odgovorio puštanjem snimke s konca 90-tih godina s osnivačke skupštine Hrvatskog akademskog društva kada je, kako je rekao »on kao dogradonačelnik Grada Subotice na koju je poziciju 1996. godine došao po tripartitnom principu da u lokalnoj vlasti mora biti jedan Mađar, jedan Srbin i jedan Hrvat«. Na snimci Bajić govori kako je »očuvanje kulturne baštine prioritetni zadatak pripadnika bilo koje nacionalne zajednice, a tako svakako i naše hrvatske nacionalne zajednice...«.
Na koncu je rekao kako Hrvati u Srbiji žele živjeti normalno bez negativnih oznaka, negativnih interpretacija i medijskih spinovanja kojima se želi kreirati slika o Hrvatima kao nekoj vrsti remetilačkog faktora, koji tlače Bunjevce.
»S indignacijom to odbijamo i želimo da prestane«, zaključio je.
J. D.
ANTRFILE
Video snimku konferencije za medije možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://www.facebook.com/watch/live/?v=469969934149771&ref=search
