Od početka tekuće školske godine organizacija nastave u školama u Srbiji provodi se prema preporukama Kriznoga stožera, prepuštena u velikoj mjeri školskim upravama i ravnateljima pojedinih škola. Oni sukladno uvjetima u školi i mogućnostima školskog prostora, te raspoloživosti nastavnoga kadra organiziraju nastavu. Zbog toga se, kako je nedavno upozorila tajnica Katehetskog ureda Subotičke biskupije mr. Jelena Zečević, školska kateheza različito odvija u različitim školama, čak i u istom gradu.

»Iako se Komisija za vjersku nastavu Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja sastaje redovito prije početka nove školske godine, ove godine sjednica nije održana. Dana 27. kolovoza u Pastoralnom centru Augustinianum u Subotici vjeroučitelji Subotičke biskupije su imali sastanak s pročelnikom Katehetskog ureda preč. Josipom Pekanovićem, na kojemu su izmijenili dosadašnja iskustva tzv. online nastave te razgovarali o tome kako se organizirati u novoj školskoj godini. Naslućivalo se da će u većini škola nastava vjeronauka biti organizirana na daljinu (online), pa smo razgovarali o tome kako prilagoditi nastavnu sadržinu digitalnom vremenu i tehnikama i kako ipak ostvariti pravi i fizički kontakt s vjeroučenicima. Ideje su bile razne: od susreta s učenicima tijekom odmora, u prostorijama dnevnog boravka, na školskom dvorištu i, možda najvažnije, u župnim zajednicama«, objašnjava mr. Zečević.

Ona ilustrira svu raznolikost nastavnoga procesa s kojim vjeroučitelji imaju iskustva od početka školske godine:

»Škole na selu i one s manjim brojem učenika organiziraju nastavu svih predmeta, pa tako i katoličkog vjeronauka, redovito u školi, sa školskim satima koji traju 30 minuta. Veće škole dijele učenike u skupine i u više smjena, pa je zbog manjeg broja školskih sati tijekom dana nastava izbornih predmeta (gdje spada i vjeronauk) stavljena online. U nekim školama uzrasti do 4. razreda imaju vjeronauk u školi, dok su viši razredi online. Tamo gdje nema neposrednog rada s djecom, susreta i druženja, gdje je sve preseljeno u virtualne učionice, nastava vjeronauka trpi: trpe djeca jer su zakinuta za nešto što im pripada, a svakako trpe i vjeroučitelji jer ne mogu susretati učenike, nemaju povratne informacije od njih i ne mogu normalno raditi svoj posao«, dodaje Zečević. 

Poteškoća u nastavi katoličkog vjeronauka nije manjkalo u protekla dva desetljeća otkako se ovaj predmet predaje u školama.

»Bilo je osporavanja skupina za vjeronauk zbog manjeg broja učenika, stavljanja na posljednja mjesta u rasporedu sati ili neka druga vrsta marginalizacije. Danas su poteškoće ovakve da smo većim dijelom potisnuti na daljinu. Na nama je da ustrajemo i u ovim izazovnim vremenima«, kaže mr. Zečević.

Iz toga razloga ona je apelirala, u svojem članku u rubrici »Katolički kutak« u novom broju Zvonika, na čvršću suradnju župnika, školskih i župnih vjeroučitelja.

»Iako je župna kateheza već godinama u pojedinim našim župama u drugom planu, rujan je mjesec kada bismo o tome trebali promišljati. Ne bismo smjeli upasti u stupicu da mislimo da imamo samo jedan oblik poučavanja u vjeri koji ćemo seliti tamo-amo kako nam okolnosti budu nametale. Kao što su uvođenjem školskog vjeronauka neki mislili kako ćemo ketehizaciju i pripremu za sakramente preseliti u školu, ne smijemo misliti kako sada brže-bolje moramo preseliti vjeronauk natrag u župu jer u školi više nemamo mogućnost neposrednog rada s djecom. Ove godine bit će nam potrebna više nego ikada međusobna dobra suradnja, susretljivost i kreativnost, a najprije vjera u Božju providnost i djelovanje Duha Svetoga koji će naše slabe ljudske napore ipak izvesti na dobro, na svoju slavu i spas duša«, zaključuje Zečević.

U školama na području Subotičke biskupije vjeronauk na hrvatskom, mađarskom i slovačkom jeziku realizira ukupno 86 kateheta, svećenika, redovnica i laika.

M. Tucakov