Hrvatsko nacionalno vijeće se, kao i svake godine, brine da udžbenici budu na vrijeme u rukama učenika. U prvom tjednu školske 2020./21. godine podijeljeni su svi udžbenici osim onih koji su iziskivali ponovnu izradu zbog novih programa nastave i učenja. Kako navode u HNV-u, hrvatska zajednica je među prvim nacionalnim manjinama koja je uspjela odgovoriti izazovima obrazovne reforme i osigurat će sve udžbenike do konca rujna.
Na izradi udžbenika i radnih bilježnica za 3., odnosno 7. razred bio je angažiran tim od 20 stručnjaka koji su punih osam mjeseci intenzivno radili na tome da učenici ove godine dobiju 22 nova udžbenika. Da bi jedan udžbenik nastao, potrebno je najprije izraditi program nastave i učenja određenog predmeta, spram tog programa napisati ili prevesti udžbenik sa srpskog na hrvatski jezik, uraditi lekturu, prijelom udžbenika odnosno grafičko uređenje, korekturu te rukopis/prijevod dostaviti nakladniku kako bi ušao u proceduru njegovog odobrenja.
Ove je godine ipak došlo do određenih zastoja. Tim povodom, u HNV-u su nam rekli kako su prijevode novih reformiranih udžbenika za te razrede poslali nakladničkoj kući BIGZ na vrijeme, a ona ih je poslala Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje, propise, upravu, nacionalne manjine – nacionalne zajednice na odobrenje. Nadležna institucija proslijedila je te udžbenike Pedagoškom zavodu Vojvodine (PZV) na stručno mišljenje. Rok za dostavljanje stručnog mišljenja je 30 dana za prevedene udžbenike sa srpskog na hrvatski jezik ili 60 dana za autorske udžbenike. Rokovi su istekli za neke udžbenike, a odobrenja za njihovu uporabu još uvijek nema tako da udžbenici ne mogu biti tiskani. Zastoj je iz određenih razloga nastao u PZV-u.
»Mi smo rokove ispoštovali, ali udžbenika još uvijek nema na listi odobrenih udžbenika. Naši su udžbenici većinom poslani 1. srpnja, što znači da smo u kolovozu očekivali odobrenje te da idemo u tisak kod nakladnika. Zbog toga sada kasnimo s tiskom, te kao krajnji rezultat imamo problem s distribucijom udžbenika đacima«, kaže predsjednica Odbora HNV-a za obrazovanje Margareta Uršal.
Kada je riječ o reformiranim udžbenicima za navedene razrede, ukoliko se na internetskoj stranici PZV-a pogleda popis rukopisa koji su dobili stručnu ocjenu, uočava se znatno veći broj udžbenika na mađarskom u odnosu na udžbenike na jezicima drugih manjina. Naime, tamo je navedeno 24 odobrena udžbenika na mađarskom, dok ih je na rusinskom 12, na hrvatskom 7, na slovačkom 5, a na rumunjskom nula.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić kaže kako se ovakva situacija može pripisati činjenici na koju Vijeće kontinuirano ukazuje, a to je da Hrvati nisu zastupljeni u državnim institucijama.
»Da ima barem jedan uposlenik u Zavodu koji dolazi iz hrvatske zajednice, vjerujemo da ne bi bilo ovakvih problema. Inače, na listi licenciranih pregledača udžbenika ima pripadnika hrvatske zajednice, koji osim licence za pregledanje udžbenika imaju položen lektorat za hrvatski jezik i književnost ili su profesori hrvatskog jezika i književnosti. Oni, unatoč velikoj potrebi da se udžbenici na vrijeme pregledaju, iz nama nepoznatih razloga nisu svi bili angažirani. Do sada smo imali odličnu suradnju s Pedagoškim zavodom Vojvodine i sigurni smo da ćemo i ovaj izazov zajedno nadvladati«, kaže Vojnić.
Odgovore na neka od ovih pitanja pokušali smo potražiti u PZV-u. Kontaktirali smo ih više puta početkom tjedna, te su nam obećali kako će nam se javiti, ali se do zaključenja ovoga broja (srijeda, 9. rujna, u podne) to nije dogodilo.
D. B. P.
