U Beregu je predstavljena monografija Tradicijska baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca. Predstavljanje monografije organizirao je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, a domaćin je bilo Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Silvije Strahimir Kranjčević.
Predstavljen je i projekt virtualne arhivske zbirke Baština Hrvata u Srbiji na međunarodnoj digitalnoj platformi Topoteka (https://hrvatisrbija.topoteka.net/). U ovaj projekt uključili su se i mještani Berega, pa je skenirano oko 200 fotografija koje će biti dio Topoteke.

Digitalizirana baština

Fotografije s početka prošlog stoljeća ili one nešto mlađe. Fotografije mladih u šokačkoj nošnji, onakvoj kakva je bila prije 70-80 godina, bereške ulice onakve kakve su bile prije 60 godina, bereški prvašići fotografirani prije pol stoljeća. Sve to sačuvano je na starim fotografijama koje će sada postati dio Topoteke Baština Hrvata u Srbiji.

»Sačuvali smo dosta fotografija, neke su još s početka prošlog stoljeća, pa i ne znamo tko je sve na njima, ali ih i dalje čuvamo. Imam sačuvanu fotografiju na kojoj je svekrva moje svekrve. Možete zamisliti kada je to fotografirano. Zanimljivo je vidjeti i kako su se nekada naši stari sprimali u šokačku nošnju«, kaže Đula Gorjanac, listajući nekoliko desetaka fotografija koje je putem Topoteke spremna podijeliti s cijelim svijetom.

»Donijela sam stare fotografije koje sam našla u kući bake o kojoj sam brinula. To su fotografije iz 40-tih godina prošlog stoljeća. Na njima su i djevojke u nošnji, pa se vidi razlika između nekadašnje i ove današnje nošnje. Drago mi je što će te fotografije sada biti dostupne svima, Da se vidi što Bereg ima«, kaže Elizabeta Lerić.

Marin Katačić nema originalnu fotografiju, već kopiju fotografije na kojoj su članovi Seljačke sloge iz Berega snimljeni 1927. godine na Smotri hrvatskih seljačkih društava u Zagrebu, ali ima popis imena svih 25 mještana Berega koji su te davne godine u šokačkoj, bereškoj nošnji predstavljali svoje selo i udrugu.

»Originalna fotografija je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je rađen i diplomski rad koji se bavio radom Seljačke sloge. Seljačka sloga bila je zapravo i početak rada hrvatske udruge u Beregu, čiju tradiciju nastavlja HKD Silvije Strahimir Kranjčević«, kazao je Katačić.

»Interes ovdje u Beregu je bio velik i nismo mogli skenirati i uzeti podatke za sve fotografije koje su nam mještani Berega donijeli. To znači da naš posao ovdje nije završen. Mene osobno je fascinirala količina znanja koje ljudi imaju o svojim pretcima, imenima, prezimenima, djevojačkim prezimenima ženkih predaka. Susreo sam ovdje jednog dvadesetogodišnjaka koji me je iznenadio poznavanjem prošlosti svoje obitelji«, kazao je Josip Bako iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i administrator Topoteke.

Fotografije su za Topoteku spremni bili dati i drugi Berežani, pa je skenirano oko 200 fotografija, ali bit će ih još jer su u ovom selu sačuvali bogatu foto dokumentaciju.

»Topoteka je način da se sačuva lokalna baština, koja se čuva u osobnim arhivama, fiokama. Želimo ih pokazati i drugima. I ova naša ideja dobila je potporu među našim ljudima koji žele s drugima podijeliti svoje stare fotografije, dokumente. Neke od tih fotografija objavljuju udruge ili pojedinici na društvenim mrežema, ali tako objavljene one nisu zaštićene, može ih preuzeti svatko bez navođenja vlasnika. Na Topoteci su autroska prava zaštićena i uz svaku fotografiju, dokument navedeno je tko je vlasnik. Svako neovlašteno preuzimanje ili prikazivanje tih fotografija kazneno je djelo. Isto tako, sve skenirane i objavljene fotografije dio su europske arhivske mreže, jer je ovo međunarodni projekt. To znači da su fotografije i druga građa objavljena na Topoteci sigurno sačuvani za naredne generacije«, kazao je Bako.

On je pozvao sve zainteresirane na suradnju, što znači da se fotografije mogu dostaviti ili osobno u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata ili poslati u digitaliziranom obliku.

Vrijedni suradnici

U Beregu je predstavljena i monografija Tradicijska baština, identitet i migracije bačkih Hrvata Šokaca, čijoj izradi su svoj prinos dali mještani Berega koji su kao kazivači surađivali sa studentima Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji su s profesoricom Milanom Černelić radili terenska istraživanja u šokačkom Podunavlju. Slika Šokice iz Berega je i na naslovnici, a fotografirana je Marija Radičev, rođena prvih godina prošlog stoljeća. Svoj primjerak knjige s ponosom je primila njezina kći Đula Srimac, koja, iako joj je više od 80 godina, i dalje aktivno sudjeluje u radu hrvatske udruge u Beregu. »Posebno me raduje da imate i mladih koji će nastaviti raditi u udruzi, mladog predsjednika, što imate svoju šokačku kuću«, kazala je menadžerica za kulturu ZKVH-a Katarina Čeliković, koja je svim kazivačima zahvalila na suradnji i uručila im primjerak monografije.

Z. V.