Tema

Daljnja potpora hrvatskoj zajednici

Na poziv Hrvatskog nacionalnog vijeća i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini dužnosnici iz hrvatskih županija, a u okviru svoje krovne nacionalne udruge – Hrvatske zajednice županija, boravili su u trodnevnom posjetu Srbiji (Subotici i Novom Sadu). Osnovni cilj njhova posjeta, koji je trajao od 27. do 29. rujna, bio je upoznavanje s prilikama u ovdašnjoj hrvatskoj zajednici.

Predstavnici HNV-a i DSHV-a su ovom prigodom zatražili od hrvatskih županija potporu projektima ovdašnje hrvatske zajednice. Na središnjem sastanku, koji je održan u subotu u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici, najavljena je daljna potpora županija hrvatskoj zajednici a dogovoreni su i konkretni koraci koji će tu suradnju učiniti još kvalitetnijom.

Puno polja pomoći

Hrvatsku zajednicu županija čine svih dvadeset županija i Grad Zagreb. U posjetu Vojvodini bili su predstavnici osamnaest županija – pet župana i trinaest dožupana ili njihovih zamjenika. Kako je prigodom posjeta konstatirano, trinaest županija već aktivno surađuje i pomaže Hrvate u Vojvodini – kulturno-umjetničke manifestacije, obnove objekata, financiranje ljetovanja djece, poticanje čitanja... Suradnje se većinom odvijaju preko Hrvatskog nacionalnog vijeća.

»Ovo što smo čuli u ova dva dana nam govori o tome da postoji puno polja na kojima možemo pomoći našim Hrvatima ovdje u Vojvodini, bilo institucionalno s razine državne vlasti, što već na jedan način funkcionira, ali mislim da bi trebalo biti na puno višoj razini i za to ćemo se zalagati u Hrvatskoj prema našoj Vladi, a s druge strane i da mi kao zajednica županija možemo pomoći van ovih 13 županija koje već na određeni način pomažu, da možemo naći još neke institucionalne oblike pomoći kako ćemo uspostaviti još bližu i tješnju suradnju s Hrvatima u Vojvodini i u Srbiji na obostranu korist. To je i bio cilj sastanka koji će, vjerujem, iznjedriti jednu konkretniju suradnju nego što je bila do sada«, izjavio je za medije predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk.

Značajan posjet

Ovaj događaj ocijenjen je veoma značajnim za ovdašnje Hrvate. Komunikacija i suradnja predstavnika hrvatske zajednice s Hrvatskom zajednicom županija traje dvije godine, a ovo je prvi puta da je ta suradnja ostvarena na institucionalno značajniji način, u smislu da su predstavnici Zajednice došli u posjet hrvatskoj zajednici. Predsjednik DSHV-a i zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije Tomislav Žigmanov je pozdravio očitovan interes hrvatskih županija za položaj Hrvata u Srbiji te spremnost predstavnika regionalanih vlasti u potpori jednom broju inicijativa.

»Ovo nisu forumi kada se donose velike odluke, kada se donose strateški planovi i projekti, ali jedan okvir produbljivanja komunikacija, jedan konkretan napor da institucionaliziramo našu suradnju mislim da je bio više nego potreban. U tom smislu mi smo više nego zahvalni gostu, Hrvatskoj zajednici županija što su prvi puta u svojoj povijesti došli negdje izvan Republike Hrvatske u ovolikom broju. To je za nas znak i podrške i priznanja za naše napore koje činimo da hrvatska zajednica na ovim prostorima i dalje ostvaruje svoja prava, da očuvamo ime i da gradimo perspektive razvoja«, izjavio je Žigmanov.

Dodao je i kako je hrvatska zajednica u Srbiji ovom prigodom bila i posrednik sastanku predstavnika Hrvatske zajednice županija i Vlade AP Vojvodine čime je posvjedočeno konstruktivno držanje u sveukupnim hrvatsko-srpskim odnosima.

Pomoć gospodarstvenicima

Predstavnici Hrvatske zajednice županija susreli su se i s gospodarstvenicima iz ovdašnje hrvatske zajednice kako bi razgovarali o mogućim vidovima potpore njihovom poslovanju. Sastanku je prisustvovalo dvadesetak gospodarstvenika iz različitih krajeva Vojvodine, kao i predsjednik Hrvatske gospodarske komore u Srbiji Pero Mijakić.

Uvodno izlaganje o gospodarstvu u Vojvodini, te mogućim područjima suradnje održao je predsjednik Izvršnog odbora HNV-a i upravitelj Fondacije Cro-Fond Lazar Cvijin. Plan HNV-a je što prije sačiniti registar gospodarstvenika iz hrvatske zajednice po područjima djelatnosti. S druge strane, predstavnici županija istaknuli su ovom prigodom da će im preko županijskih gospodarskih komora nastojati osigurati stručnu pomoć i kontakte s gospodarstvenicima i tvrtkama u Hrvatskoj.

Uključivanje u prekogranične projekte

Izaslanstvo Hrvatske zajednice županija na čelu s predsjednikom Goranom Paukom sastalo se u nedjelju u Novom Sadu s predsjednikom Pokrajinske vlade Igorom Mirovićem. Kako je priopćeno iz Pokrajinske vlade, na sastanku je razgovarano o položaju hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj kao i o mogućoj prekograničnoj suradnji i projektima.

»Razgovor nam je jako potreban jer postoji mnogo otvorenih pitanja, imamo s nekim županijama dobre kontakte, ali to nije dovoljno. Želimo da sva pitanja otvorimo i rešimo. Poštujemo mišljenja nacionalnih vijeća nacionalnih manjina kada su u pitanju prioriteti nacionalnih zajednica u vezi s podrškom u područjima kulture i informiranja. Spremni smo rješavati sva otvorena pitanja kvalitetnije i brže«, dodao je Mirović.

U priopćenju Hrvatske zajednice županija istaknuto je da prekogranična suradnja regionalnih razina vlasti može biti kotač pokretanja razvoja naših regija. Poticanje prekogranične suradnje kroz razne mehanizme Europske unije pokazalo se kao uspješan temelj čuvanja demokratskih vrijednosti i načela kojima težimo, bili formalno dijelom EU ili ne. U tom smislu, uključenost Hrvata iz Srbije i Srba iz Hrvatske u prekogranične programe suradnje i više je nego potrebno. Naglašeno je i da je predsjedanje Hrvatske Vijećem EU prilika da se, u tome razdoblju povećane vidljivosti, fokus usmjeri na razvoj lokalne zajednice sukladno potrebama »detektiranima« na terenu.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk ukazao je na važnost financijske i institucionalne podrške koju pokrajinska Vlada pruža hrvatskoj zajednici, osobito u području informiranja i kulture na hrvatskom jeziku. On je predsjednika Pokrajinske vlade informirao i o tome kako institucije Hrvatske ulažu velike napore na planu financiranja i zaštite materijalnog kulturnog naslijeđa srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, uz aktivno uključivanje njihovih predstavnika, te iskazao nadu kako će po pitanju zaštite materijalnog kulturnog naslijeđa Hrvata u Srbiji također biti pomaka. Ukazao je i na činjenicu da u hrvatskoj regionalnoj samoupravi funkciju zamjenika župana obnaša 11 predstavnika srpske zajednice te izrazio nadu da će hrvatski predstavnici na isti način imati prilike zastupati interese hrvatske zajednice u Pokrajinskoj vladi i na razini lokalnih samouprava.

Zaključeno je da razmjenom iskustava možemo učiti jedni od drugih, posebice na velikim projektima kao što je priprema Europske prijestolnice kulture, čiju laskavu titulu sljedeće godine nosi Rijeka, a godinu kasnije, 2021., Novi Sad.

Sastanku u Pokrajinskoj vladi prisustvovao je i pokrajinski tajnik za regionalni razvoj, međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu Ognjen Bjelić.

U sklopu boravka u Vojvodini, predstavnici hrvatskih županija su imali prijem u Hrvatskom nacionalnom vijeću (gdje su se ukratko upoznali s poviješću i aktualnim društevnim položajem Hrvata u Srbiji), obišli kulturno-povijesne znamenitosti Subotice, bili na tavankutskom Festivalu voća te posjetili rodnu kuću bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu.

D. B. P.

ANTRFILE

Značaj institucionalne suradnje

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić kaže kako su upostavljena institucionalna suradnja i sustavna i kontinuirana potpora hrvatskoj zajednici u Srbiji od strane institucija Hrvatske od izuzetne važnosti za opstanak Hrvata na ovim prostorima. Nakon što je uznapredovala podrška Vlade Hrvatske, za hrvatsku zajednicu u Srbiji značajna je i započeta suradnja s Hrvatskom zajednicom županija kao regionalnom razinom vlasti u Hrvatskoj, područjem suradnje koje još uvijek nije u dovoljnoj mjeri ostvareno. Također, rekla je Vojnić, osim financijske potpore, važno da u suradnji dviju država uvijek i na svim razinama budu uključeni legitimni predstavnici ovdašnje hrvatske zajednice, jer će na taj način biti olakšana provedba brojnih programa i projekata koji za cilj imaju očuvanje hrvatskog identiteta na ovim prostorima.