Aktualno

Hoće li biti eura i za vojvođanske Hrvate?

Europska unija preko Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Srbija – Hrvatska osigurala je 40 milijuna eura. Od već iskorištenih 15 milijuna u prvome javnome pozivu Hrvati u Srbiji nisu dobili ni eura. Hoće li ipak biti drukčije sada, kada je u tijeku s istim proračunom, drugi javni poziv za dostavljanje prijedloga projekata?

Ravnatelj Lokalne razvojne agencije Grada Belišća Mario Marolin kaže kako su se oni, s hrvatske strane granice, angažirali da se ne ponovi scenarij s prvog javnog poziva.

»Radimo na upoznavanju Hrvata u Vojvodini s mogućnostima koje nudi ova prekogranična suradnja kako bismo aplicirali s projektima i tako možda dobili neka bespovratna sredstva iz EU. Ovaj program nudi velike mogućnosti i šteta je što do sada vojvođanski Hrvati nisu bili uključeni. Stoga smo se mi na osobnoj razini angažirali kako bismo vam pomogli u ostvarivanju ovih sredstava, jer tako pomažemo i očuvanju identiteta Hrvata na ovim prostorima.«

Marolin kaže kako već postoje zainteresirani partneri iz Hrvatske za projektnu suradnju s Hrvatima iz Vojvodine, ali i da bi Hrvati odavde trebali u preostala dva mjeseca preuzeti inicijativu te osmisliti preko kojega projekta mogu najefikasnije osnažiti svoje kapacitete.

Proračunom je predviđeno financiranje projekata iz područja zapošljavanja, socijalne inkluzije i zdravstva, životnog okoliša, prevencije rizika i proizvodnje energije, turizma, kulturnog i prirodnog naslijeđa, kao i unaprjeđenja konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja. Kako nositelji Programa ističu cilj je preko ovih projekata ojačati socijalni, ekonomski i teritorijalni razvoj prekograničnih područja koje obuhvaća četiri županije sjeveroistočne Hrvatske i pet okruga sjeverozapadne Srbije u kojima živi oko 2,3 milijuna stanovnika.

Da je ovaj drugi javni poziv samo nastavak dugogodišnje suradnje dvije države rekla je prošlog tjedna ravnateljica Agencije za regionalni razvoj Stella Arneri uoči konferencije otvaranja drugoga javnog poziva koja je održana u Subotici:

»Naša suradnja je vrlo uspješna, a dokaz je nastavak programske perspektive 2007. – 2013. kada je na raspolaganju bilo 13 milijuna eura i stopa ugovorenosti tada je bila 100 posto, a stopa iskorištenosti sredstava do 96 posto. Očekujemo da će se to isto događati i u ovom programskom razdoblju.«

Na konferenciji je predstavljen i uspješan primjer iz prvog javnog poziva, projekt kojim će se vrednovati zajedničko kulturno naslijeđe Subotice i Osijeka. Članica Gradskog vijeća Subotice zadužena za područje kulture Miroslava Babić rekla je kako je plan preko ovoga projekta uraditi turističku valorizaciju Gradske kuće, kao i kompletnu projektno-tehničku dokumentaciju za restauraciju, odnosno rekonstrukciju Gradske kuće.

»S obzirom na to da je u ovom drugom pozivu također stavljen jedan od konkretnih ciljeva daljnja zaštita kulturnog i prirodnog naslijeđa, nadamo se da će uspješnost ovog projekta otvoriti nove mogućnosti za konkretno provođenje radova na rekonstrukciji Gradske kuće«, rekla je Babić.

J. D. B.