Tema
O položaju Hrvata izvan domovine
U organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća i Hrvatske matice iseljenika u Tavankutu je od 13. do 16. listopada organiziran prvi Forum mladih hrvatskih manjina. Cilj ovog prvog skupa mladih Hrvata iz europskih zemalja je da se na učinkovit i cjelovit način doprinese povezivanju mladih pripadnika hrvatskih zajednica iz država jugoistočne i centralnoistočne Europe. Iako se točna brojka pripadnika hrvatskih autohtonih zajednica ne zna, procjenjuje se da ona iznosi oko 400.000. Položaj autohtonih hrvatskih manjina razlikuje se od države do države i reguliran je na različite načine. Iako se pretpostavlja da bi njihov položaj trebao biti isti, jer je određen istim europskim standardima zaštite nacionalnih manjina, u praksi to često nije tako. Na aktualni i faktički položaj autohtonih hrvatskih manjina utječu i drugi čimbenici: povijesne, demografske, političke i druge prirode.
U mnogim državama u kojima Hrvati imaju status nacionalne manjine proces europskih integracija je imao ključnu ulogu za unaprjeđenje njihovog položaja. Značajnu ulogu u posljednjih nekoliko desetljeća imaju i politike matične domovine, koja je zbog međunarodnih i regionalnih standarda, osim reguliranja položaja manjina unutar svog teritorija, pozornost morala posvetiti i pripadnicima svog naroda u drugim državama. Ovo su samo neki od razloga zbog kojih je bilo neophodno da se održi jedan ovakav forum i da se kroz jačanje suradnje između pripadnika hrvatskih manjina na cjelovit način sagledaju i određeni problemi koji utječu na položaj Hrvata izvan domovine.
Brojne teme na Forumu
Prvog dana Foruma polaznici su imali prigodu čuti izlaganja domaćih predavača. Povjesničar Vladimir Nimčević upoznao je sudionike s poviješću Hrvata u Vojvodini. Sljedeće teme izlagali su prof. Tomislav Žigmanov, predsjednik DSHV-a i narodni zastupnik (»Hrvati u Srbiji nakon 2000., aktualni položaj, problemi i perspektive«), dr. sc. Jasminka Dulić, glavna urednica Hrvatske riječi (»Manjinsko informiranje na hrvatskom, izazovi i perspektive«), Darko Baštovanović, M.A, međunarodni tajnik Hrvatskog nacionalnog vijeća (»EU integracije, manjine i politike matične domovine«), Ladislav Suknović, predsjednik HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta (»Iskustva u radu s mladima u funkciji očuvanja identiteta«), Mladen Petreš, predsjednik mladeži DSHV-a (»Politički aktivizam i mladi«), Željko Šeremešić, predsjednik KUD-a Hrvata Bodrog iz Bačkog Monoštora (»Značaj tradicije u suvremenosti u funkciji očuvanja identiteta«).
Drugog dana gosti Foruma su predstavili svoje aktivnosti i razmijenili iskustva iz svojih država. Szabolcs Szöllősy i Fanni Sárközi, predstavnici Hrvata iz Mađarske predstavili su sustav zaštite manjinskih prava u Mađarskoj i na koji način hrvatska manjina ostvaruje svoja zagarantirana prava. Szöllősy je predstavio sistem manjinske samouprave u Mađarskoj, dok je Sárközi govorila o značaju kulturnih praksi kod gradišćanskih Hrvata u Mađarskoj i njihovoj prekograničnoj suradnji s gradišćanskim Hrvatima u Austriji. Francesca Sammartino, predstavnica Hrvata iz Italije (Molisea), govorila je o djelovanju nevladinih udruga moliških Hrvata i istaknula da se među njima najviše ističe Fondacija Augustina Piccoli, koja se najozbiljnije bavi promoviranjem kulture moliških Hrvata. Sammartino je istaknula da Italija svojim ustavom ne priznaje manjine, te da Hrvati od talijanske države ne dobivaju nikakvu institucionalnu potporu, te se stoga moraju oslanjati na druge izvore financiranja svojih kulturnih praksi. Anca Svetlana Facraci, predstavnica Hrvata iz Rumunjske (Karaševo), govoreći o zajednici Hrvata u Rumunjskoj predstavila je mehanizme putem kojih tamošnji Hrvati uživaju svoja manjinska prava i istaknula da je jedna od najpozitivnijih stvari u Rumunjskoj to što Hrvati imaju svog manjinskog zastupnika u parlamentu čiji je mandat u punom kapacitetu. Ljubomir Grzetić, predstavnik hrvatske manjine iz Crne Gore, predstavio je sustav zaštite nacionalnih manjina u Crnoj Gori i istaknuo je činjenicu da su Hrvati dobro integrirani u crnogorsko društvo, te da imaju odgovarajuće mehanizme na raspolaganju za zaštitu svog identiteta. Grzetić je istaknuo da hrvatska manjina danas ima ministricu u vladi, pomoćnika ministra, zagarantirani mandat u crnogorskom parlamentu, te dva zastupnika u Kotoru i Tivtu.
Položaj mladih u hrvatskim zajednicama
Marin Knezović, koordinator HMI za manjine, za Hrvatsku riječ je izjavio:
»Ovaj susret je rezultat Foruma manjina koji je organiziran prošle godine od strane Hrvatske matice iseljenika, koji je imao za temu polažaj mladih u hrvatskim zajednicama. Zaključak je tada bio da treba dati posebnu pozornost mladima i prijedlog je bio upravo ovaj Forum hrvatske mladeži, koji smatram da se organizira na najboljem mjestu gdje danas živi hrvatska manjina, a to je Tavankut. Cilj ovakvog Foruma je povezivanje i upoznavanje mladih Hrvata u europskim zemljama, da ne djeluju izolirano, da se ne osjećaju samima, da imaš ljude širom svijeta s kojima dijeliš tu svoju sudbinu, s kojima imaš mnogo toga zajedničkog, ali i neka različita iskustva s kojima možeš to podijeliti.«
On je istaknuo i kako danas mladima nije interesantna tradicijska kultura i zbog toga projekti koji se vezuju za tradicijsku kulturu moraju biti osuvremenjeni.
»Programi u koje želimo uključiti mlade moraju dobiti nešto novo, nešto posebno, o tome ćemo razgovati na ovogodišnjem Forumu manjina koji sada najavljujem da će se održati u Zagrebu 24. studenog, gdje će se raspravljati o odnosu prema tradicijskoj kulturi i u kojoj mjeri tradicijska kultura može ostati osnova identiteta hrvatske manjinske zajednice, odnosno kakvo se treba preoblikovati da bi ona ostala takva«, rekao je Knezović.
Kordinator Foruma u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Baštovanović nam je izjavio:
»Ideja za organiziranje jednog ovakovg foruma potekla je na XXII. Forumu hrvatskih manjina u Hrvatskoj matici iseljenika. Delegacija predstavnika Hrvata iz Vojvodine u kojoj su tada, osim mene, bili i Mato Groznica i Darko Sarić Lukendić, predložila je da prvi takav susret bude u Vojvodini i tada su se koordinatori u Matici složili zato što je hrvatska autohtona manjina u Srbiji jedna od najbrojnijih i najvećih. Smatrali smo da je neophodno da se sami sunarodnjaci iz država u kojima je hrvatska manjina u statusu tradicionalnih manjina bolje upoznaju, povežu i da se kroz ovakve, formalne susrete, unaprijedi buduća suradnja. Okupili smo dvadesetak sudionika, došli su nam sunarodnjaci iz mađarskog dijela Gradišća, iz mađarskog dijela Baranje, predstavnici bokeljskih Hrvata iz Crne Gore, predstavnica moliških Hrvata iz Italije, predstavnica karaševskih Hrvata iz Rumunjske te predstavinci Hrvata iz Srbije točnije srijemski, šokački i bunjevački Hrvati.«
Ivica Dulić
