Europska komisija usvojila je 6. listopada paket prijedloga za pripremu Europske unije za buduća proširenja. Predviđa ranije uključivanje kandidata u europske programe, učinkovitije odlučivanje i strože zaštitne mehanizme nakon pristupanja. Kako je objavila Komisija, dokument će biti podloga za raspravu država članica o proširenju i unutarnjim reformama Unije.
Kako prenosi Radio Slobodna Europa, jedna od glavnih novosti je institucionalna zaštitna klauzula koja bi se primjenjivala 15 godina nakon ulaska u EU. Odnosila bi se na ozbiljna kršenja temeljnih vrijednosti i načela lojalne suradnje. U posebno teškim slučajevima mogla bi dovesti i do suspenzije prava glasa nove članice u Vijeću EU-a.
Mjere bi se predlagale na inicijativu Komisije ili obrazloženi zahtjev država članica, a smatrale bi se usvojenima ako ih Vijeće u određenom roku ne odbije kvalificiranom većinom. Bile bi podložne sudskoj kontroli i redovitom preispitivanju te izmijenjene ili ukinute nakon otklanjanja problema. Novi mehanizam dopunio bi postojeći postupak iz članka 7. Ugovora o EU-u.
Povjerenica za proširenje Marta Kos naglasila je da bi sve članice uživale jednaka prava te da bi se zaštitni mehanizmi aktivirali u slučaju ozbiljnih kršenja. »Ne želimo članstvo na dvije razine«, poručila je. Predviđa se i dulje razdoblje primjene postojećih zaštitnih klauzula za gospodarstvo, unutarnje tržište te pravosuđe i unutarnje poslove.
Drugi dio plana odnosi se na postupnu integraciju prije punopravnog članstva. Kandidati bi se ranije uključivali u odabrane politike i programe, osobito u energetici, prometu, digitalnom sektoru i obrani. Pristup bi ovisio o spremnosti u pojedinom području i strateškom usklađivanju s EU-om, a mogao bi biti suspendiran ili povučen ako se preuzete obveze ne ispunjavaju.
Za ukrajinsku poljoprivredu predlažu se posebni aranžmani koji bi znatno ograničili financijsku potporu i pristup tržištu za osjetljive proizvode. Komisija to obrazlaže veličinom, strukturom i visokom produktivnošću tog sektora, uz pomoć Ukrajini da obnovi izvoz na tradicionalna tržišta izvan EU-a.
Predlaže se i odlučivanje kvalificiranom većinom o međukoracima u pregovorima, poput otvaranja klastera. Za konačni prijem nove članice i dalje bi bila potrebna jednoglasnost. Nove članice mogle bi preuzeti i vremenski ograničenu obvezu da zbog bilateralnih sporova ne blokiraju buduća proširenja. Za Srbiju i ostale kandidate zadržava se zahtjev da reforme daju rezultate u praksi. Dokument izričito navodi neovisno pravosuđe, borbu protiv korupcije, slobodu medija, nediskriminaciju i prava pripadnika manjina. Dublju integraciju povezuje i s potpunim usklađivanjem sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, uključujući provedbu sankcija. Poštovanje preuzetih obveza pratilo bi se i nakon pristupanja. Komisija će u sklopu paketa proširenja za 2026. predstaviti okvirne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uvjetom da održe tempo reformi. Provedba prijedloga zahtijeva odobrenje sadašnjih 27 članica. Usvajanje dokumenta u Komisiji stoga predstavlja početak dogovaranja budućeg okvira, dok će se zaštitne odredbe ugrađivati u pristupne ugovore.
Predstavljajući plan Europske komisije za pripremu EU-a za buduće proširenje pred Odborom za vanjske poslove Europskog parlamenta, Kos je rekla da Srbija nije u skupini najnaprednijih zemalja koje će dobiti posebne planove puta u procesu pristupanja EU-u.
»Srbija će morati učiniti više. Vidjet ćemo ozbiljnost njihove vlade nakon izbora, ako ne budu samo govorili da žele biti članica, nego ako budu konkretno radili na tome, posebno u pogledu strateškog usklađivanja i usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom«, rekla je Kos.
I. U.
Aktualno
Komisija predložila nova pravila za proširenje EU-a
Najave