»Ništa bez Isusa, sve s Isusom i za Isusa« – geslo je pod kojim je 18. i 19. rujna obilježena 150. obljetnica rođenja Sluge Božjega, karmelićanina oca Gerarda Tome Stantića (1876. – 1956.), jedinog kandidata za proglašenje blaženim i svetim s područja Subotičke biskupije. U povodu velike obljetnice održani su znanstveni skup, svečana akademija i euharistijsko slavlje, a u rodnom mjestu oca Gerarda otkrivena je i blagoslovljena spomen-ploča.
Sin đurđinske ravnice
Središnja proslava održana je upravo u Đurđinu, mjestu u kojem je 16. rujna 1876. rođen Tomo Stantić, koji će kasnije kao karmelićanin uzeti redovničko ime Gerard. Ploču kao trajni spomen na svoga znamenitog sumještanina podigli su, kako na njoj stoji zapisano, zahvalni Đurđinčani.
Ploča se nalazi na zidu mjesne crkve sv. Josipa Radnika, a na njoj se navodi da je Sluga Božji otac Gerard Tomo Stantić, karmelićanin, bio prvi kandidat za proglašenje blaženim i svetim Subotičke biskupije i Hrvatske karmelske provincije kao i da je rođen upravo u Đurđinu.
Svečano misno slavlje u Đurđinu predvodio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Zdenko Križić, u zajedništvu sa subotičkim biskupom mons. Franjom Fazekasom, župnikom rodne župe oca Gerarda preč. Danielom Katačićem te brojnim svećenicima i redovnicima Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa, Splitsko-makarske nadbiskupije i Subotičke biskupije.
Svetački lik i djelo
Na početku misnoga slavlja okupljene je pozdravio biskup Fazekas, izrazivši radost zbog toga što je dočekan vrhunac ovogodišnje proslave, 150. obljetnica rođenja oca Gerarda, kojemu je u Subotičkoj biskupiji posvećena cijela 2026. godina. Posebno je pozdravio i hodočasnike koji su toga dana pristigli u Đurđin moleći zagovor oca Gerarda.
»Neka nam svetački lik i djelo Sluge Božjega oca Gerarda bude poticaj da i svi mi poput njega nastojimo cijelog života ostati Bogu vjerni. Otac Gerard nije na ponos samo Đurđinu u kojem se rodio i odrastao, nije samo ponos karmelićanima gdje je kao svećenik – redovnik cijeloga života Bogu služio. Otac Gerard je i ponos naše cijele Subotičke biskupije, našeg hrvatskog naroda, jer je on naš jedini kandidat za proglašenje blaženim i svetim«, rekao je biskup Fazekas.
Pozvao je vjernike da i nakon završetka obljetničke godine nastave upoznavati misli i djelo oca Gerarda te se utjecati njegovu zagovoru.
Osobiti karmelićanin
U prigodnoj homiliji nadbiskup Križić govorio je o životu i djelu oca Gerarda Tome Stantića kao osobitog karmelićanina, redovnika, svećenika, ispovjednika i neumornog služitelja čovjeku u patnji. Istaknuo je da brojni njegovi štovatelji, osobito iz Đurđina i Sombora, u njemu prepoznaju čovjeka čiji je život donio obilje plodova. Posebno se osvrnuo na Stantićev odnos prema molitvi.
»Molitva je srce kršćanskog života. Ona nije samo riječ izgovorena usnama, nego stav srca. Trajni odnos s Bogom. Kada razmišljamo moliti za zagovor Slugu Božjega oca Gerarda, pred nama stoji lik čovjeka koji je disao molitvom. Iz molitve crpio snagu za svaku riječ, svaku odluku, svako djelo«, kazao je nadbiskup Križić.
Prema njegovim riječima, posebnost oca Gerarda nije bila u tome što je činio izvanredne stvari u očima svijeta, nego u tome što je obične stvari činio s izvanrednom ljubavlju. Njegova molitva, dodao je, nije bila bijeg od svijeta, nego izvor snage za služenje ljudima. Susret s čovjekom, ispovijedanje, poučavanje, služenje bolesnima i zajedništvo s braćom redovnicima bili su prožeti sviješću Božje prisutnosti.
Na kraju slavlja okupljene je pozdravio župnik domaćin preč. Katačić, koji je izrazio zahvalnost što je obljetnica »dičnog đurđinskog sina« obilježena na ovakav način. Kazao je kako je, otkako je postao župnik u Đurđinu, željno iščekivao ovu značajnu Gerardovu obljetnicu.
Misno slavlje uzveličali su članovi Katedralnog zbora Albe Vidaković, zbora župe Imena Marijina iz Novog Sada i mjesnog zbora župe sv. Josipa Radnika iz Đurđina pod vodstvom zborovođe i orguljaša Miroslava Stantića. Na kraju slavlja ovogodišnji bandaš i bandašica iz Đurđina predali su nadbiskupu Križiću sliku njegova biskupskog grba izrađenu u tehnici slame. Rad je izradila Marija Vidaković iz Đurđina. Slavlju su nazočili i predstavnici diplomacije, hrvatskih institucija i udruga, kao i mladi odjeveni u bunjevačku i šokačku narodnu nošnju.
Širiti svijest o ocu Gerardu
Lik i djelo oca Gerarda tijekom obljetnice nisu predstavljeni samo kroz liturgijske programe. U subotičkoj katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske održana je svečana akademija na kojoj je bilo riječi o njegovu duhovnom naslijeđu, povijesnom značenju i tragu koji je ostavio u Somboru, Subotici, Hrvatskoj i širem prostoru.
Biskup Subotičke biskupije mons. Fazekas podsjetio je kako je 2026. godina proglašena Godinom oca Gerarda. Kako je kazao, želja je bila da svećenici i vjernici što bolje upoznaju kreposti kandidata za sveca. U okviru akademije otvoreno je i pitanje kako Stantićev lik učiniti vidljivijim izvan crkvenoga i redovničkog konteksta. Vršitelj dužnosti ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Josip Bako najavio je da je na poticaj Zavoda pokrenuta inicijativa za podizanje spomenika o. Gerardu u Somboru, gradu u kojem je živio više od pola stoljeća. Na inicijativu su pozitivno reagirali Karmelićanski samostan u Somboru, koji je ponudio prostor ispred crkve, Subotička biskupija i KD Ivan Antunović. Službena zajednička inicijativa trebala bi biti podnesena Gradu Somboru do kraja ove godine.
»Želja nam je da svijest o ocu Gerardu proširimo izvan zidina crkve i samostana«, kazao je Bako.
Somborski trag
Sombor je pritom posebno važan u Stantićevu životu. U njemu je proveo čak 53 godine, a upravo je u tom gradu ostavio snažan duhovni trag. U višekonfesionalnoj sredini njegovu su pomoć tražili pripadnici različitih kršćanskih zajednica. O njegovu značaju za karmelsku tradiciju govorio je provincijal Hrvatske karmelske provincije sv. Josipa o. Srećko Rimac. Istaknuo je da su hrvatski karmelićani duhovni sinovi oca Gerarda te podsjetio na širenje karmelskoga reda iz Sombora prema Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i na djelovanje karmelićana u Grazu.
Splitsko-makarski nadbiskup mons. Križić prisjetio se svojega susreta s duhovnom baštinom oca Gerarda još 1969. godine, tijekom novicijata u Somboru. Kazao je kako je Stantić još kao maloljetnik ušao u Bratovštinu Srca Isusova te već tada otkrio svoj poziv i spremnost da se žrtvuje za duše. Vicepostulator kauze oca Gerarda Tome Stantića o. Zlatko Žuvela naglasio je kako postupci za proglašenje blaženima i svetima imaju važnost i za suvremene vjernike.
»Sluge i službenice Božje nama su dani kao vodiči na ovozemaljskom proputovanju, da se ne izgubimo, da ne zalutamo«, rekao je.
Svečanu akademiju svojim su programom obogatili Dječji zbor Raspjevane zvjezdice, VIS Ritam vjere, djeca iz Đurđina, VIS Antunić iz Sombora, Marija Kovač, pjesnikinja Marica Mikrut, zbor župe sv. Roka i tamburaški orkestar HGU-a Festival bunjevački pisama. Izvođene su prigodne pjesme napisane u čast oca Gerarda, a prikazan je i kratki film o njegovu životu koji su snimili članovi Subotičkog oratorija.
Znanstveni pogled na velikana
Važan dio obilježavanja 150. obljetnice bio je posvećen znanstvenom proučavanju života i djela oca Gerarda Tome Stantića. Znanstveni simpozij u Subotici otvorio je provincijal Hrvatske karmelske provincije sv. Josipa o. Rimac, istaknuvši kako je cilj skupa što dublje i objektivnije proučiti Stantićev život, njegove spise, povijesni okvir u kojemu je djelovao i svjedočanstva o njegovu životu. S crkvene strane naglasak je bio i na proučavanju njegovih herojskih kreposti i glasa svetosti u kontekstu kauze za proglašenje blaženim i svetim.
Na skupu su izlagali crkveni i znanstveni djelatnici iz Hrvatske i Srbije dr. sc. Ivan Pleše, OCD, prof. dr. sc. Franjo Podgorelec, OCD, dr. sc. Dario Tokić, OCD, prof. dr. sc. Jure Zečević, OCD, mr. sc. József Szakály, mons. Stjepan Beretić, dr. sc. mons. Andrija Anišić, mag. theol. preč. Daniel Katačić i prof. Katarina Čeliković. Kroz različita izlaganja osvijetljeni su brojni aspekti Stantićeva života, rada i duhovne ostavštine – od njegove pastoralne prakse i karizme do molitvene pedagogije i promocije njegove kauze. Poseban doprinos razumijevanju njegova djelovanja predstavlja činjenica da je o. Gerard više od pola stoljeća živio u Somboru, u sredini različitih vjera i naroda. Raniji vicepostulator njegove kauze o. Mato Miloš podsjetio je kako je Stantić u tom gradu proveo pune 53 godine te njegovao ekumenske susrete.
»U njegovo su doba i pravoslavci i protestanti dolazili k njemu po savjet, tražeći pomoć u molitvi i duhovnosti. Cijenili su ga svi Somborci, bez obzira na vjeru, o čemu najbolje svjedoči njegov sprovod na kojemu se okupilo deset tisuća ljudi«, kazao je o. Miloš.
Upravo ta dimenzija Stantićeva djelovanja – njegovo obraćanje čovjeku bez obzira na njegovu vjeru i narodnost – jedan je od važnih elemenata njegova nasljeđa. Osim što je stekao ugled duhovnog vođe, bio je poznat i kao zaštitnik bolesnih, a njegovo djelovanje nastavilo je živjeti i nakon njegove smrti.
Kauza trenutno u Vatikanu
Tomo Stantić, redovničkog imena Gerard, ostao je zapamćen kao utemeljitelj karmelskog reda na ovim prostorima 1904. godine te kao osoba koja je postavila čvrste temelje za kasniji dolazak karmelićana u Hrvatsku. Njegov život povezuje tako nekoliko važnih mjesta: rodni Đurđin, Sombor u kojemu je proveo najveći dio svojega života te Hrvatsku, gdje je karmelska zajednica nastavila razvijati svoje djelovanje.
Upravo zbog toga 150. obljetnica njegova rođenja nije bila samo prisjećanje na jednu povijesnu osobu, nego i prilika da se iz različitih perspektiva ponovno sagledaju njegov život, duhovnost, povijesni kontekst i utjecaj.
Postupak za proglašenje blaženim i svetim oca Gerarda službeno je pokrenut 1985. godine na biskupijskoj razini. Nakon što je prvi dio procesa uspješno zaključen u Subotici 2003. godine, kauza se trenutačno nalazi u Rimu (Vatikanu), gdje stručne komisije detaljno proučavaju njegove spise i herojske kreposti.
Organizatori programa obljetnice bili su Subotička biskupija, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska karmelska provincija sv. oca Josipa.
H. R.