Kako navodi Radiotelevizija Srbije, afrička svinjska kuga bila je, prema podacima zaključenim s 18. srpnja, aktivna u sedam okruga, 12 općina i 52 mjesta. Na 618 gospodarstava do tada je uginulo ili usmrćeno 28.380 svinja. Izvanredna situacija zbog širenja bolesti proglašena je na području Rume, Obrenovca, Šapca i dijela teritorija Srijemske Mitrovice. Najteže stanje zabilježeno je u Rumi, gdje je, prema riječima srbijanskog ministra poljoprivrede Dragana Glamočića, usmrćeno oko 20.000 svinja. Posebno velik udarac svinjogojstvu predstavljala je pojava bolesti na farmi Mistral komerc u Hrtkovcima. RTS navodi kako je ondje početkom srpnja usmrćeno više od 11.000 životinja, među kojima oko 1.100 rasplodnih krmača, približno 5.000 prasadi i nekoliko tisuća tovljenika. Prethodno je na manjim gospodarstvima u Srijemskom i Mačvanskom okrugu te na području Beograda usmrćeno više od 10.000 svinja.
Zaraza se proširila i prema sjeveru Vojvodine. Nova žarišta potvrđena su u Bezdanu, nedaleko od granice s Hrvatskom, kao i u Žablju i Gospođincima u Južnobačkom okrugu. Kako je Glamočić izjavio za RTS, podaci s terena nisu dobri, a širenju virusa dodatno pogoduju migracije divljih svinja. Rekordno nizak vodostaj Dunava divljim svinjama na pojedinim mjestima olakšava prelazak rijeke, čime se povećava opasnost od prenošenja bolesti na nova područja.
Nadležne službe pojačale su kontrolu vozila koja prevoze stoku, a u pojedinim naseljima postavljene su cisterne s dezinfekcijskim sredstvima. Najavljeni su i stroži nadzori gospodarstava, kontrolirani odstrjel divljih svinja te oštrije kazne za one koji ne prijavljuju bolest ili se ne pridržavaju propisanih mjera.
S ozbiljnim širenjem afričke svinjske kuge suočava se i Hrvatska. Prema podacima hrvatskog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zaključno s 21. srpnja u toj je zemlji tijekom 2026. potvrđeno ukupno 99 izbijanja bolesti na objektima na kojima se drže svinje. Od ukupnog broja, 50 izbijanja zabilježeno je u Osječko-baranjskoj, a 49 u Virovitičko-podravskoj županiji. Radi suzbijanja bolesti usmrćeno je oko 3.758 svinja. Istodobno su potvrđena 184 slučaja afričke svinjske kuge među divljim svinjama, od kojih čak 181 u Osječko-baranjskoj županiji, dva u Vukovarsko-srijemskoj i jedan u Virovitičko-podravskoj županiji. Kako prenosi HRT, najveće područje širenja zaraze nalazi se uz granicu zapadnog dijela Osječko-baranjske i istočnog dijela Virovitičko-podravske županije. Međutim, pojava bolesti na području Baranje te u drugim dijelovima Osječko-baranjske županije pokazuje kako se virus više ne zadržava samo unutar prvotno zahvaćenog prostora. Nadležni posebno upozoravaju na opasnost ilegalnog premještanja životinja iz zaraženih područja. Hrvatski ministar poljoprivrede David Vlajčić izjavio je za HRT kako upravo takva premještanja predstavljaju jednu od najvećih prijetnji daljnjem širenju bolesti. Najavljeni su dodatni veterinarski nadzori, revizija biosigurnosnih uvjeta na svinjogojskim gospodarstvima te snažnije uključivanje lovaca u smanjenje populacije divljih svinja na najugroženijim područjima. Hrvatske vlasti strahuju i od približavanja zaraze velikim proizvodnim sustavima. Cilj je, kako je poručio Vlajčić, očuvati što veći dio zdrave proizvodnje, omogućiti pravodobni plasman zdravih svinja i izbjeći usmrćivanje životinja koje nije nužno.
Afrička svinjska kuga ne predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, ali posljedice za proizvođače i cjelokupno tržište mogu biti velike. Osim izravnog gubitka životinja, pojava bolesti donosi zabranu prometa, prekid proizvodnje, troškove dezinfekcije i dugotrajan oporavak gospodarstava. Zbog toga će daljnji razvoj situacije u Srbiji i Hrvatskoj uvelike ovisiti o brzini prijavljivanja novih slučajeva i dosljednom provođenju biosigurnosnih mjera.
Priredio: Ivan Ušumović