Dr. sc. Aleksandar Bede održao je prošloga tjedna, 9. srpnja, predavanje o karakterističnim zabatima na majurskim kućama u Petrovaradinu. Domaćin je bila Zaklada Spomen-dom bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, čije je zdanje ujedno i ključni dio priče o razvoju tog graditeljskog fenomena.
Prije najnovijeg vala gradnje Stari Majur bio je najočuvanija ruralna sredina u Vojvodini. Mnogi objekti ipak su obnovljeni i zaštićeni poput Špilerove kuće iz 17. stoljeća. Ono što ostale petrovaradinske stare kuće čini jedinstvenim jesu njihovi zabati koje pasionirano istražuje arhitekt dr. sc. Aleksandar Bede.

Timpanon u obliku trokuta

»Petrovaradinski zabat je specifičan po tome što on uvijek ima taj gornji dio zabata koji se zove timpanon u obliku trokuta, a ne u lučnom ili zaobljenom, što je slučaj s tipičnim vojvođanskim seoskim baroknim zabatom. I upravo ta specifičnost Petrovaradina navela me je na jedno sveobuhvatno istraživanje povijesti te forme od njenih samih početaka koji zapravo sežu mnogo dalje u povijest od samog baroka«, navodi Bede.
Istražujući fenomen petrovaradinskih zabata koji su svoju karakterističnu formu zadržali više stoljeća Bede je ustanovio da je specifična struktura na krovu rodne kuće bana Jelačića mogla biti uzor za širenje tog graditeljskog trenda u Starom i Novom Majuru.
»Od kraja 18. stoljeća, pa sve do duboko u 20. stoljeće se to zapravo proširilo i držali su se te forme petrovaradinski narodni graditelji. Zbog toga je kuća bana Jelačića vrlo važna kockica u sklapanju ove slagalice«, naglasio je Bede.

Sinergija struke i mještana

Malo je povijesnih izvora za proučavanje arhitekture Petrovaradina, pa je predavač istaknuo važnost da se u istraživanje uključe i mještani koje je uz predstavnike struke ova tema veoma zainteresirala. Podršku očuvanju graditeljske baštine petrovaradinskih majura pruža i Zaklada Spomen-dom bana Josipa Jelačića.
»Mi se moramo boriti da se u potpunosti zaštiti i arhitektonski sačuva ovo bogatstvo koje prelazi značaj Petrovaradina, Novog Sada, čak i Srbije. I na međunarodnoj je razini ovo jedno arhitektonsko i povijesno blago skupa s Tvrđavom. Mi ćemo kao ustanova svakako sudjelovati u tome uz relevantne stručnjake i mjesne aktiviste«, izjavio je upravitelj Zaklade Goran Kaurić.
U ime Hrvatskog nacionalnog vijeća predavanju je prisustvovao Marin Piuković, upravitelj Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu koji se s predavačem i drugim sudionicima skupa suglasio da je sinergijskim djelovanjem lokalne zajednice moguće usmjeriti institucionalni fokus na njezino naslijeđe i trajno ga zaštititi.
Dr. sc. Aleksandar Bede, arhitekt i istraživač iz Novog Sada, posljednjih godina intenzivno se bavi povijesnim arhitektonskim formama i njihovim vezama s razvojem modernizacije teritorija Bačke, Banata i Srijema. Doktorirao je na IUAV studijima urbanizma u Veneciji 2017. godine. Dugogodišnji je urednik časopisa DaNS, kojeg izdaje Društvo arhitektata Novog Sada. Bio je gostujući predavač i kritičar na studijima arhitekture na nekoliko sveučilišta. Od 2026. je na čelu nacionalne podružnice Međunarodne mreže za tradicionalnu arhitekturu, urbanizam i graditeljstvo INTBAU.
D. Mergel