Na Velikom katoličkom groblju u Somboru započeli su radovi na obnovi kapele sv. Roka. Ovisno o sredstvima, radovi će trajati nekoliko godina, a plan je da do 2033. godine, kada će biti obilježeno 200 godina od izgradnje kapele, ona bude potpuno obnovljena. Kapela je više puta bila provaljena, a umjetnine zajedno s oltarnom slikom sv. Roka nestale su iz nje.
Značajan dio obnove je postavljanje triju novih vitraja, koje je izradio Trifun Macura. Novi vitraji kopija su starih, koji su ostali sačuvani samo u tragovima. 
»Nama vitražistima ovakvi su poslovi na crkvama poseban izazov, jer ovi vitraji ostaju za vjekove. Po meni, vitraji poput ovih na ovoj kapeli nisu uobičajeni za sakralni objekt, ali odlučili smo ništa ne mijenjati. U ove vitraje ugrađeno je više od 2.500 dijelova. Rokovi su bili kratki, ali za mjesec i pol uspjeli smo završiti posao«, kaže Macura i dodaje da je ovo bio jedan od zahtjevnijih poslova koje je radio. 
Radi zaštite, vitraji su postavljeni u dvostruko staklo.
Kako kaže dekan Somborskog dekanata i župnik župe Presvetog Trojstva prečasni Josip Štefković, prvi izvedeni radovi bili su hidroizolacija kapele. 
»Treba restaurirati ili izraditi nova ulazna vrata, popraviti krov, napraviti novu oltarnu sliku i postaviti rasvjetu. Želja nam je i staviti u funkciju zvono koje postoji i koje bi moglo zvoniti za sprovode, jer ovo je grobljanska kapela«, kaže preč. Štefković i dodaje da se radovi na kapeli financiraju vlastitim sredstvima župe.
Kapela posvećena sv. Roku nalazi se u sredini starog dijela groblja sv. Roka (danas Veliko katoličko groblje). Desetljećima se ne koristi za sprovode koji se obavljaju iz gradske kapele. Kapelu je 1833. godine dao sagraditi senator Grada Sombora István Esztergamy. Pismo koje je István Esztergamy 1833. godine poslao Kaločko-bačkoj nadbiskupiji potvrđuje da na mjestu današnje kapele ranije nije postojala kapela, nego su se ondje nalazili ostaci grobnih mjesta. Iz pisma saznajemo da su se neki vjernici pobunili zbog gradnje kapele na mjestu gdje su se nalazili ostaci grobnih mjesta, pa je gradski senator Esztergamy tražio od nadbiskupa da sam odredi mjesto izgradnje kapele te da Crkva izda suglasnost i odobrenje za gradnju kako krivnja ne bi pala na njega. Nadbiskupija je odobrila izgradnju na predviđenom mjestu.
Prvi križ koji je postavljen ispred kapele 1863. godine i koji su podigli vjernici više ne postoji. Na njegovu mjestu postavljen je križ od bijelog mramora, koji je bio nadgrobni spomenik ljekarnika Móra Tarcayja (1834. – 1904.) i njegove supruge Clementine Ast (1844. – 1869.). Odobrenjem tadašnje Duhovne oblasti u Subotici 1960. godine prenesen je ispred kapele sv. Roka.
Na blagdan Svih svetih ispred tog križa pale se lampioni i svijeće.
Z. V.