Uvodni program ovogodišnjih, 10. Dana Antuna Gustava Matoša održan je 13. svibnja u Trnavi kod Đakova. Prigodom obilježavanja 153. obljetnice rođenja i 112. godine smrti Matoša (Tovarnik, 13. 6. 1873. – Zagreb, 17. 3. 1914.), Slavonsko-baranjsko-srijemski Ogranak Društva hrvatskih književnika, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i Općina Tovarnik raspisali su Natječaj za najbolju neobjavljenu kratku priču nadahnutu djelima Antuna Gustava Matoša ili njegovim životom. Do okončanja natječaja, 30. travnja 2026., pristiglo je ukupno 38 priča.
Povjerenstvo za dodjelu nagrade u sastavu: Zvonimir Stjepanović, predsjednik, Paula Rem i Natalija Stantić, članice, objavili su u Trnavi uži izbor najuspjelijih priča. Riječ je o sljedećim autorima i pričama: Renata Dobrić – Moć savjesti 2026., Erika Erjavec – Tihi pisac, Biserka Goleš Glasnović – Stranice kao putne stanice, Jasenko Lasta – Artiste et flaneur, Ante Magaš – Odrješenje u hošpitalu, Anita Martinac – Posljednja Matoševa postaja, Ivo Mijatović – Pod krošnjama starog duda, Žarko Milenić – Na raskršću, Magdalena Mrčela – Moć savjesnosti, Dijana Perišić Vukobratović – Ma, to ti je Matoš!, Tomislav Šovagović – Camao 2.0 i Božica Zoko – U Srijemu, 23. travnja 2026..
Dodjela nagrada za tri najbolje priče bit će održana 3. lipnja u Tovarniku, na središnjoj manifestaciji 10. Dana Antuna Gustava Matoša, koji se odvijaju pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Vukovarsko-srijemske županije i Općine Tovarnik.
Prigodom 10. Dana Antuna Gustava Matoša tiskane su i dvije nove knjige: zbirka kratkih priča s prošlogodišnjeg natječaja AGM kao nadahnuće III i knjiga Matoševih eseja Kultura i ljudi.
Osim dvaju knjiga, predstavljena su i dva školska projekta nadahnuta Matošem. Projekt »Jelovnici pronađenog vremena« se nastavlja na uspješno realizirane projekte »Arheolozi Jučerašnjeg svijeta« (2023/24) i »Pronađeni u prijevodu« (2024/25). U Arhivu Đakovačko-osječke nadbiskupije nalazi se niz jelovnika s jelima francuske kuhinje koji su se pripremali za različite važne prigode početkom XX. stoljeća. Riječ je o, pojednostavljeno, slavonskoj, odnosno hrvatskoj prilagodbi visoke francuske kuhinje, što nije česta pojava u hrvatskom društvu na početku 20. stoljeća. U drugospomenutom projektu istraživane su hrvatsko-francuske kulturne, književne i gastronomske veze s naglaskom na Marcela Prousta i Antuna Gustava Matoša.
Kako je najavljeno, i ovogodišnji 10. Dani Antuna Gustava Matoša imaju internacionalni karakter te će programi biti održani u Srbiji: u Plavni u nedjelju, 24. svibnja, u suradnji s mjesnom udrugom Antun Gustav Matoš, u Beogradu 10. lipnja u suradnji s fondacijom Matoš, u Hrvatskoj u Tovarniku 3. lipnja i na koncu u Zagrebu 13. lipnja na Francuskom institutu.
H. R.