Nedavno je u Barceloni, u organizaciji istoimenog slavnog kluba iz Katalonije, održano svojevrsno »nogometno prvenstvo svijeta za momčadi u kojima nastupaju nogometaši do 10 godina starosti«. U biti, na velikom nogometnom natjecanju sudjelovale su momčadi iz gradova u kojima se održavaju specijalizirani Barcelona kampovi, a naslov pobjednika osvojila je momčad Dinama iz Zagreba. Jedan od malih slavodobitnika, koji je svojim odličnim igrama pridonio ovom velikom i respektabilnom uspjehu, bio je devetogodišnji David Šaka. Budući da je uskrsne blagdane provodio u Subotici, odakle mu je mater rodom, nismo propustili napraviti ovaj kratki razgovor s talentiranim malim nogometašem kojemu se zasigurno smiješi lijepa karijera.
Na početku ovog razgovora zamolili smo Davida (rođen 2016.) da nas se nogometno predstavi...
Nogometom se bavim već nekoliko godina, a s prvim treninzima počeo sam u NK Lokomotiva u Zagrebu. Prije pola godine prešao sam u redove Dinama, u čijoj momčadi igram na poziciji veznog igrača.
Zašto baš na toj poziciji?
Mogu stvarati neke dobre prilike za svoje suigrače, dobro trčim i posjedujem već solidnu nogometnu tehniku koja je nužna za igru na poziciji igrača u veznom redu.
Nedavno si majicu Lokomotive zamijenio za onu s Dinamovim grbom na prsima. Što to znači za tebe?
Igrati za Dinamo je super. Jako velika stvar za mene, na što sam izuzetno ponosan. Moji drugari u razredu čestitali su mi kada sam im rekao da prelazim u Dinamo.
A kako će ti tek čestitati kad se vratiš nakon blagdanskog raspusta u školu jer ste se iz Barcelone vratili s pobjedničkim naslovom na velikom turniru za momčadi desetogodišnjaka iz cijelog svijeta. Ispričaj nam ukratko o kakvom se turniru radi... (uz malu pomoć majke Ivane i oca Renata koji su nazočili razgovoru).
Barcelona već trinaest godina organizira svoje nogometne akademije u Zagrebu, i ja sam se prije tri godine prvi puta uključio u treninge pod njihovim stručnim nadzorom. I već prve godine (2023.) su me zamijetili i dobio sam za nagradu sedam dana u njihovoj glasovitoj akademiji La Masia, iz koje su ponikle mnoge od najvećih zvijezda ovog velikog katalonskog kluba. Svake godine se pod okriljem Barcelone održava svojevrsno Svjetsko prvenstvo svih akademija koje se organiziraju diljem cijelog nogometnog planeta i ove godine su prvi puta pozvali i jednu momčad iz Hrvatske u kategoriji nogometaša rođenih 2016. godine. I tako sam skupa sa svojim suigračima iz Dinama zaigrao u Barceloni.
Prvi puta zaigrali i odmah osvojili prijestižni naslov. Koga ste sve uspjeli pobijediti na putu do pobjedničkog pokala?
Na turniru desetogodišnjaka sudjelovale su 52 momčadi, a prvo smo tri susreta igrali u skupini i prošli dalje u eliminacijski dio. A onda smo redali pobjede sve do velikog polufinala protiv domaćina Barcelone A s kojom smo odigrali 1:1, a ja sam postigao taj gol na koji sam jako ponosan. Boljim izvođenjem penala dao sam gol u odlučujućoj trećoj seriji i prošli smo u finale gdje smo svladali momčad iz Meksika s 3:1.
Koji je za tebe bio najzahtjevniji i najteži susret?
Svakako onaj protiv Barcelone A, jer su nam protivnici bilo odlični i vrlo agresivno-dominatni tijekom cijelog susreta. Ponosan sam na gol iz igre zahvaljujući kojem smo i stigli do penala.
Je li te bio strah kad si pucao odlučujući penal?
Nije. 
Na koncu, pred tobom je još puno treninga i usavršavanje nogometnog znanja, ali sigurno ima neki nogometaš poput kojeg bi želio jednog dana biti u budućnosti?
Volim Luku Modrića i Luku Stojkovića, koji je nekada igrao u Lokomotivi u kojoj sam i ja ponikao. I želio bih biti dobar nogometaš poput njih.
D. P.