Ove godine navršava se 180 godina od otvaranja prve ljekarne u Šidu i 130 godina od zidanja zgrade Kozjakova apoteka Kod zlatnog lava, danas zgrade Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i JKP-а Vodovod. Ova povijesna građevina izgrađena je krajem XIX. stoljeća i predstavlja simbol građanskog Šida. Kozjakova ljekarna u Šidu bila je prepoznatljiva po svom izgledu i bila je centar farmaceutske tradicije. Dio inventara ljekarne čuvaju Muzej farmacije pri Muzeju grada Novog Sada i Galerija slika Sava Šumanović u Šidu.
Prva ljekarna u Šidu
Iako je status grada i pravo održavanja vašara dobio još 1773. godine i zatim doživio svojevrsni procvat, Šid je svoju prvu ljekarnu dobio relativno kasno, sredinom XIX. stoljeća. Poslije neuspjelih pokušaja drugih farmaceuta, dozvolu Namjesničkog vijeća za otvaranje ljekarne u Šidu August I. Kozjak dobio je 9. prosinca 1847. godine. Vremenom je postao jedan od najjačih srijemskih farmaceuta. August I. Kozjak (Srijemski Karlovci, 1816. – Šid, 1894.), diplomirao je farmaciju u Pešti 1838. godine. Radio je u ljekarnama u Bukureštu (1838., 1843.-1844., 1846.), Rumi (1839.-1841.) i Beogradu (1846.). Nije poznato kada se točno doselio u Šid, ali je to moralo biti između 1846. i 1850. godine.
Prva ljekarna bila je smještena uz potok Šidinu u iznajmljenoj kući. Prema zapisnicima županijske skupštine može se zaključiti da je Kozjakov posao prva dva desetljeća išao loše, i to u toj mjeri da mu je 1866. godine prijetilo oduzimanje dozvole za rad. Nakon intervencije vlasti uvjeti u ljekarni su se naglo poboljšali. August Kozjak bio je član-osnivač Općeg austrijskog apotekarskog udruženja. Dobro poslovanje i stjecanje velikog kapitala Kozjakovima je omogućilo da postanu dio najvišeg društvenog sloja. Zahvaljujući nasljedstvu i prema želji oca Augusta I. Kozjaka, njegov sin Andrija otvorio je prvu ljekarnu u Rumi, a sin August II. u Staroj Pazovi, Županji i Osijeku. Ljekarnu u Šidu naslijedio je sin Emil Jozef Milan. Na mjestu očeve ljekarne sagradio je veleban objekt koji je služio i kao obiteljska kuća. Ljekarna u Šidu radila je ravno jedno stoljeće nakon čega je nacionalizirana.
Vrijedna zgrada
Muzejski savjetnik Muzeja naivne umjetnosti Ilijanum i šidski povjesničar Radovan Sremac objavio je rad o obitelji Kozjak u stručnom časopisu Rad Muzeja Vojvodine 2020. godine.
»Zgrada Kozjakove ljekarne predstavlja značajan primjer građanske arhitekture XIX. stoljeća u Šidu kada se značaj pojedinih građevina uglavnom ogledao u društvenom značaju njihovih vlasnika. Zgrada je s dvije fasade okrenuta ka ulici, s dvije ka dvorištu. Donja zona fasadnog pokrivača naglašena je s visokim soklom. Ulične fasade naglašene su barokno oblikovanim prozorskim otvorima. Prozorski otvori koji čine dio potkrovnog vijenca ponavljaju ritam prozora srednje zone, a naglašeni su volutama s obje strane. Zgrada je pokrivena četveroslivnim krovom. U baroknom duhu, akademičarskom redu, ova zgrada zauzima značajno mjesto kad je riječ o arhitekturi i urbanizmu Šida i danas nema slične zgrade u ovoj varoši, što je čini vrijednom čuvanja. Budući da Šiđani nisu imali dovoljno svijesti o potrebi očuvanja nove zgrade Kozjakove ljekarne podignute 1926. godine u centru Šida i srušene pred očima svih Šiđana pola stoljeća kasnije, dužni smo uložiti svu svoju snagu u očuvanju ovog preostalog objekta ljekarne, kao jednog od posljednjih spomenika građanskog Šida XIX. stoljeća«, kaže Radovan Sremac.
Ljekarničko poslovanje obitelji Kozjak u Šidu trajalo je sve do nacionalizacije nakon Drugog svjetskog rata. Kako ističe Sremac, rušenje zgrade u centru Šida i rasparčavanje ljekarničkog inventara predstavlja neizbrisiv udar na kulturno-povijesnu baštinu Srijema.
Nakon rata, 1949. godine Kozjakova ljekarna otkupljena je od države i pretvorena u Narodnu ljekarnu. Đura Đoka Kozjak bio je upravnik te ljekarne sve do prelaska u Zagreb 1953. gdje je i preminuo 1959. godine. Ubrzo nakon protjerivanja obitelji Kozjak iz Šida njihova obiteljska kuća porušena je do temelja. Jedino što u Šidu još podsjeća na ove velikane farmacije je njihova stara kuća, danas zgrada filijale RFZZO-a i JKP-a Vodovod. Ovu kuću udovica Julka Kozjak ostavila je svojim unucima koji nisu ušli u posjed iste.
S. D. (izvor: Radovan Sremac, O apotekarskoj porodici Kozjak iz Šida)
