U Muzeju Vojvodine u Novom Sadu u ponedjeljak, 15. prosinca 2025. godine, održan je stručni program posvećen očuvanju nematerijalne kulturne baštine, s posebnim naglaskom na glazbeno naslijeđe, u sklopu projekta čiji je nositelj Muzej Vojvodine, uz potporu Ministarstva kulture Srbije.
Središnji dio programa bilo je predavanje pod nazivom »Očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa u Srbiji: primjeri očuvanja muzičkog naslijeđa«, koje je održala dr. sc. Danka Lajić Mihajlović, etnomuzikologinja i znanstvena savjetnica u Muzikološkom institutu Srpske akademije nauka i umetnosti. Dr. sc. Lajić Mihajlović dugogodišnja je suradnica u sustavu zaštite nematerijalne kulturne baštine, sudjeluje u radu Komisije za upis elemenata na Nacionalnu listu nematerijalne kulturne baštine, a bila je i članica Nacionalnog komiteta za nematerijalnu kulturnu baštinu Srbije.
U uvodnom dijelu predavanja predstavljen je povijesni razvoj međunarodnih mehanizama zaštite kulturne baštine. Poseban dio predavanja bio je posvećen izazovima očuvanja glazbenog naslijeđa. Istaknuto je kako ne postoji jedinstvena strategija očuvanja te da svaki element zahtijeva prilagođen pristup, utemeljen na kombinaciji znanstvenih znanja i suradnje sa zajednicom. U tom kontekstu razmatrani su pojmovi kvantitativne i kvalitativne ugroženosti glazbenih praksi – od nestajanja uslijed smanjenog broja izvođača do promjena u funkciji i estetskoj kvaliteti koje zajednica često prepoznaje kao gubitak autentičnosti. Kao primjeri iz prakse navedeni su tamburaštvo i trubaštvo, kod kojih se jasno očituju napetosti između tradicijskih izraza, akademske umjetnosti i komercijalnih utjecaja.
U završnom dijelu skupa naglašena je potreba za jačanjem kapaciteta lokalnih zajednica i svih razina državnog sustava, unaprjeđenjem vertikalne i horizontalne suradnje te umrežavanjem aktera na nacionalnoj i međunarodnoj razini, s ciljem očuvanja kulturnog identiteta između dnevnih politika i trajnih civilizacijskih vrijednosti. Raspravljalo se i o pojmu održivosti, osobito o ravnoteži između političko-ekonomskih i etičko-estetskih aspekata očuvanja kulturne baštine.
Nakon predavanja dr. sc. Tatjana Bugarski, muzejska savjetnica i etnologinja u Muzeju Vojvodine i regionalna koordinatorica Centra za nematerijalno kulturno naslijeđe Republike Srbije za Vojvodinu, predstavila je novosti u vezi s dokumentiranjem elemenata nematerijalne kulturne baštine. Istaknuto je da će muzeji, sukladno Zakonu o muzejskoj djelatnosti, ubuduće biti obvezni dokumentirati elemente i izvan samog postupka nominacije, pri čemu je Centar za nematerijalnu kulturnu baštinu Srbije izradio novi obrazac koji će uskoro biti u primjeni.
U ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata skupu je nazočila Senka Davčik, etnologinja i stručna suradnica za kulturne projekte i programe. Zavod je dosad nominirao dva elementa na Nacionalnu listu nematerijalne kulturne baštine Srbije – Stvaralaštvo u tehnici slame te Dvoglasno pjevanje šokačkih Hrvatica iz Monoštora. 
»Program u Muzeju Vojvodine potvrdio je važnost kontinuiranog stručnog dijaloga i suradnje institucija, znanstvenika i zajednica u procesu očuvanja nematerijalne kulturne baštine kao živog i dinamičnog dijela kulturnog identiteta«, kaže Senka Davčik. 
H. R.