Godinama (desetljećima) se raspredaju priče i rasprave koliko je jak prvi razred hrvatskog klupskog nogometa i gdje pripada po svojoj objektivnoj natjecateljskoj snazi. Ali tekuća sezona, možda bolje od svih, daje jedan od najboljih odgovora. Prva hrvatska nogometna liga (službeni naziv ove sezone je Supersport HNL) je izuzetno zanimljiva, a subotnja veličanstvena pobjeda Rijeke (osmoplasirana na tablici) od 5:0 nad prvoplasiranim Hajdukom razbija sve nedoumice. Uz to, Slaven iz Koprivnice drži visoku treću poziciju, dok iza njega slijedi čak pet momčadi na samo dva boda razlike.
Liga iz koje su potekli današnji i nekadašnji vatreni
Ponovno se mogu raspredati razne diskusije na temu hrvatske nogometne reprezentacije i nevjerojatnog učinka od tri medalje na šest svjetskih prvenstava na kojima je sudjelovala od svog debija na mundijalima, no nepobitno stoji činjenica kako je velika većina (izuzev nogometaša rođenih izvan hrvatskih geografskih granica) vatrenih igrački stastala na terenima 1. HNL. Primjerice, najbolji igrač svijeta 2018. godine Luka Modrić (194 nastupa za reprezentaciju Hrvatske) svojevremeno je nastupao za Inker (danas Inter) iz Zaprešića i Dinamo, Darijo Srna (134) i Stipe Pletikosa (114) igrali su nekoliko sezona za Hajduk, Vedran Ćorluka (103) nastupao je za Inter i Dinamo, Mateo Kovačić (106, aktivan) igrao je za Dinamo, Dario Šimić (100) bio je oslonac Dinama, a potom godinama nastupao za Inter i Milan, dok je Marcelo Brozović (99) nosio majicu Hrvatskog dragovoljca, Lokomotive i Dinama. Samo pogled na ove legende hrvatskog i međunarodnog klupskog nogometa koje su tijekom svoje aktivne karijere, Modrić je još uvijek nevjerojatno aktivan u majici velikog Milana, nosili majice svjetskih veličina poput Real Madrida (Modrić, Kovačić), Manchester Cityja (Ćorluka), Intera (Brozović), Chelsea (Kovačić) i Tottenhama (Modrić, Ćorluka i Pletikosa), razbija sve neodumice o kvaliteti baze iz koje su ponikli. Naravno, nemojmo zaboraviti i one prve vatrene koji su se također put svijeta i velikih momčadi zaputili, također, igrajući na Poljudu, Maksimiru, Kantridi, Gradskom vrtu i ostalim znatno manjim hrvatskim stadionima koji imaju prvoligaške momčadi. Najbolji strijelac SP u Feancuskoj 1998. Davor Šuker je prije Seville i Reala zabijao golove za svoj matični Osijek i potom Dinamo, Zvonimira Bobana je Dinamo »katapultirao« na San Siro (Milan), Robert Jarni je uz Hajdukov dres nosio i one Real Madrida i Juventusa, Robert Prosinečki je igrao i za Dinamo, Croatiu, Hrvatski dragovoljac i Zagreb, ali i, kao jedini hrvatski nogometaš i za Barcelonu i Real Madrid.
Budućnost je neupitna
Bacimo li samo mali pogled na U21 tzv. mladu selekciju Hrvatske, koju uspješno vodi još jedna legenda hrvatskog nogometa Ivica Olić, a koju čini većina nogometaša koji trenutačno igraju u 1. HNL (izuzev nekolicine »ranih internacionalaca«), priča o kvaliteti domaćeg klupskog nogometa ima još jednu pozitivnu odrednicu. Iako mu je tek 18 godina, Luka Vušković, nekadašnje Hajdukovo čudo od djeteta koje je sa samo 16 godina ostvario transfer u Tottenham vrijedan rekordnih 11 milijuna eura i već iza sebe ima dvije posudbe u Belgiju i Njemačku, a nedavno je i debitirao za A selekciju Hrvatske. On je kapetan mlade reprezentacije u kojoj igraju još Toni Silić, Šimun Hrgović, Luka Hodak, Branimir Mlačić (Hajduk), Fran Topić (Dinamo) Ivan Katić, Fabijan Krivak (Lokomotiva), Adriano Jagušić (Slaven), Branko Pavić (Dubrava), Jozo Vukman (Hrvace). Uz već »iskusne mlade legionare« također potekle iz 1. HNL: Dominik Prpić (Hajduk – Porto), Lovro Zvonarek (Slaven – Bayern), Marin Šotiček (Lokomotiva – Basel). Vjerojatno će još netko (Vušković bi trebao biti neupitan) »dobiti mjesto« idućeg ljeta u avionu za SAD, Meksiko i Kanadu, jer to je ona neupitna budućnost hrvatskog nogometa. Potekla iz jake 1. HNL.
D. P.
