Tema

Trendovi – digitalno i održivo

Prošlog četvrtka i petka, 20. i 21. studenoga, održana je posljednja aktivnost u okviru prekograničnog projekta koji provodi Hrvatski poslovni klub iz Beograda – online radionica »Program edukacije iz područja pripreme i provedbe europskih projekata iz EU fondova«. Radionica je bila zamišljena kao dvodnevna edukacija o fondovima Europske unije koji su zanimljivi kako malim poduzećima, tako i velikim kompanijama, što potvrđuje i struktura prijavljenih polaznika. 
Prvog dana obrađivale su se teorijske teme poput uloge i značaja poslovnog planiranja, SWOT i PESTLE analize, marketinga i financiranja poslovnih aktivnosti. Kako je pojasnila pomoćnica ravnatelja predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Srbiji Marija Radulović prvotna je zamisao bila organizacija poduzetničkog foruma u Beogradu, no uz suglasnost Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije ipak je odlučeno da se priredi online edukacija. 
»Među sudionicima su bili vodeći partner na projektu, a to je Veleučilište Lavoslav Ružička iz Vukovara, mi iz Hrvatskog poslovnog kluba u Beogradu, kao partneri na projektu, i Međunarodni institut za poduzetništvo iz Samobora koji je zapravo i voditelj ovog foruma, jer suština jest edukacija članica Hrvatskog poslovnog kluba za pripremu i pisanje projekata«, rekla je Radulović. 

Poslovno planiranje – temelj upravljanja

U ime vodećeg partnera, Veleučilišta Lavoslav Ružička iz Vukovara, o važnosti planiranja, analitičkih alata, marketinga i financiranja u pripremi i provedbi EU projekata, odgovore na naša pitanja dao je dekan prof. dr. Željko Sudarić. Govoreći o tome kako organizacijama koje prvi put ulaze u pripremu EU projekata objašnjava važnost poslovnog planiranja, prof. Sudarić naglašava da ga vidi kao osnovnu upravljačku funkciju koja povezuje potrebe korisnika, ciljeve intervencije i resurse. 
»Poslovno planiranje objašnjavam kao temeljnu upravljačku funkciju koja povezuje potrebe korisnika, ciljeve intervencije i alokaciju resursa. EU natječaj pruža okvir i proceduru, ali poslovni plan definira svrhu, očekivane rezultate i način njihova postizanja kroz vremenski i financijski realističan model. Kvalitetan plan omogućuje donošenje informiranih odluka, uspostavu mjerljivih pokazatelja te usklađenost aktivnosti s raspoloživim kapacitetima. Bez jasnog plana povećava se operativni rizik, fragmentira se fokus i slabi vjerojatnost postizanja učinaka koji nadilaze formalno ispunjenje projektnih obveza«, ističe on.
Osvrćući se na najčešće pogreške u prvim poslovnim planovima korisnika, Sudarić kaže: 
»Najčešće se uočava nedovoljno precizno definiranje problema i ciljne skupine, što rezultira ciljevima koji nisu dohvatljivi kroz mjerljive pokazatelje i početne vrijednosti. Učestala je i podcijenjenost rokova te troškova, nedostatno upravljanje rizicima i izostanak sustavnog konstruktivnog dijaloga između dionika. Financijska održivost često je tretirana marginalno, bez razrađenog modela preuzimanja troškova nakon završetka projekta. Sve navedeno umanjuje suvislost prijedloga i izvedivost u provedbi«.

SWOT i PESTLE – analize koje nose projekt

Prof. Sudarić naglašava kako kvalitetno provedene analize itekako mogu presuditi uspjehu projekta. 
»Kvalitetno provedene SWOT i PESTLE analize povećavaju pouzdanost i sustavnost prijedloga jer uspostavljaju jasnu vezu između unutarnjih kapaciteta nositelja i vanjskog konteksta društva, zakonodavstva, demografije, tehnologije, okoliša i ekonomije. Njihove spoznaje izravno definiraju logički okvir i plan upravljanja rizicima te osiguravaju da su aktivnosti proporcionalne problemu i prilagođene promjenama u okruženju, što evaluatori projekta prepoznaju kao pokazatelj ozbiljnosti i izvedivosti«, objašnjava on. 
Kao primjer iz prakse navodi jedan projekt prekogranične suradnje: 
»U projektu prekogranične suradnje u području aplikacije na EU fondove PESTLE analiza je pravodobno identificirala nedostatnu razinu informiranosti među mlađom populacijom. Na temelju tog uvida osmišljene su faze aktivnosti i uvedene ciljane edukacije partnera, čime je osnažena održivost projekta. Paralelno je SWOT ukazao na komparativnu prednost ciljanih edukacija, pa je programski sadržaj integriran u aktivnosti održanih radionica, čime je postignuta stabilnija participacija sudionika projekta«.

Marketinški miks – financiranje i održivost  

Na pitanje o relevantnosti marketinškog miksa (4P/7P) u pripremi projektnih prijedloga, osobito u kulturi i sektoru malog poduzetništva, Sudarić odgovara: 
»Marketinški miks predstavlja operativni okvir za pretvaranje projektnih aktivnosti u jasnu vrijednost za korisnika. Precizno definiranje programskog produkta, realna kalkulacija troška po korisniku, promišljen izbor distribucijskih kanala i dosljedna komunikacija, uz standardizirane procese, kompetentne nositelje i mjerljive dokaze kvalitete, omogućuju prijelaz s jediničnih događaja na održive usluge. U kulturi i malom poduzetništvu to je osobito važno za razvoj publike i tržišta od same početne faze prijave«.
Kada je riječ o financijskim aspektima, prof. Sudarić naglašava važnost postupnog učenja kroz manje projekte: 
»Najprimjereniji su manji tematski pozivi, mikro-grantovi i programi prekogranične suradnje koji zahtijevaju ograničene kapacitete i omogućuju postupno učenje, uspostavu procedura i stjecanje referenci. Takav pristup omogućava skaliranje prema većim instrumentima tek kada su organizacijski i financijski preduvjeti sazreli«.
Financijska održivost, kako dodaje, mora biti sastavni dio dizajna projekta, a ne naknadna misao.
»Financijska održivost mora biti sastavni dio dizajna. Ključni su alati projekcija novčanih tijekova tijekom i nakon projekta, scenarijska analiza s konzervativnim pretpostavkama, kalkulacija jediničnih troškova te definicija modela prihoda ili institucionalnih preuzimanja troškova. Jasna arhitektura održivosti povećava vjerojatnost kontinuiteta usluge i smanjuje rizik prekida nakon isteka projektne potpore.« 
Organizacijama koje se bore s pronalaskom sufinanciranja, Sudarić savjetuje diverzifikaciju izvora i postupno građenje programa i publike: 
»Kombinirajte više izvora financiranja, od grada, županije, donatora, sponzora, manjih fondova, a ako imate aktivnu zajednicu možete i crowdfunding. Idite korak po korak, prvo izgradite kvalitetan program i publiku, a zatim uvedite dio naplate te na kraju sklopite trajno partnerstvo za stabilne troškove. Pratite natječaje i na vrijeme dogovorite pomoć u naravi (prostor, oprema, volonteri) kako biste smanjili troškove«.

Uloga lokalnih zajednica i buduće kompetencije

Prof. Sudarić naglašava da će u novom financijskom razdoblju EU fondova lokalne zajednice i manje udruge imati sve važniju ulogu: 
»Njihova uloga bit će značajna jer raspolažu neposrednim uvidom u potrebe i mogu brzo operacionalizirati rješenja na razini korisnika. Visokoškolske ustanove i veći partneri trebaju pružiti metodološku podršku, dijeljene resurse i platforme za umrežavanje, kako bi se lokalne inicijative pretvorile u strukturno održive programe s mjerljivim učincima«.
Za mlade koji žele graditi karijeru u području EU projekata ističe set ključnih kompetencija: 
»Najvažnije su analitička pismenost usmjerena na operacionalizaciju ciljeva, financijska pismenost za izradu i provedbu proračuna, komunikacijske vještine za rad s dionicima, digitalne vještine za upravljanje podacima i osnovno razumijevanje javnih politika radi usklađivanja s prioritetima financiranja. Takav skup kompetencija omogućuje kvalitetnu pripremu projektnih prijava i pouzdano upravljanje provedbom«.
Za kraj, profesor daje savjet svima koji pišu svoj prvi EU projekt: 
»Savjetujem im da krenu od jasne definicije problema i konzultacija s potencijalnim korisnicima, potom da u jednoj sustavnoj opisnoj formi prikažu teoriju promjene s nekoliko mjerljivih pokazatelja i realnim planom rizika te konkretnom podjelom odgovornosti. Potrebno je prihvatiti evaluacijske komentare kao afirmativne smjernice za poboljšanja i koristiti iterativni pristup. Takav način rada povećava vjerojatnost prolaznosti i što je još važnije realizaciju relevantnih i održivih učinaka«.
Ivan Ušumović

Najave

20.11. – Teatar u Kolu

H. R. | 20. studenoga 2026.

U okviru programa Teatar u Kolu, HKC Bunjevačko kolo priređuje predstavu Tišina! Snimamo! u produkciji Slavonskog putujućeg Teatra i kazališta Mika Živković iz Hrvatske. Predstava će se odigrati u petak 20. studenoga u velikoj dvorani HKC Bunjevačko kolo s početkom u 20 sati .

20. 11. – Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini

H. R. | 20. studenoga 2026.

Novi program ovogodišnjeg Ciklusa hrvatskog filma u Vojvodini bit će održan večeras (petak, 20. studenoga) u 18.15 sati, u Art kinu Lifka u Subotici, kada će biti prikazan dokumentarni film Vude, ti si pobijedio u režiji Senada Šahmanovića.

21. 11. – Svečana akademija povodom 80. obljetnice osnutka HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta

H. R. | 21. studenoga 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec iz Tavankuta priređuje svečanu akademiju povodom 80. obljetnice osnutka. Program  se održava u subotu 21. studenog u tavankutskom Domu kulture s početkom u 18 sati.

22. 11. – Dani Alekse Kokića

H. R. | 22. studenoga 2026.

Župa Uskrsnuća Isusova iz Subotice, u suradnji s Inovativnom mrežom i Udrugom Hrid organizira manfiestaciju Dani Alekse Kokića.

26. 11. – Etno-modna revija u Beregu

H. R. | 25. studenoga 2026.

HKPD Silvije Strahimir Kranjčević organizira Etno modnu reviju u subotu 25. studenoga u 17 sati u Domu kulture u Beregu. Ulaz je slobodan.