Planirani rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove godine od 3,5 posto u Srbiji nije nemoguće dostići, ali samo ako u drugoj polovini rast nekim čudom dostigne oko četiri posto, rekao je profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević.
On je za Betu rekao da je i Narodna banka Srbije revidirala u kolovozu prognozu stope rasta BDP-a u ovoj godini na 2,75 posto, mada su sve druge međunarodne institucije zadržale procjenu od oko tri posto. Istovremeno, kako je naveo, projekcije rasta i u Europi i svijetu su smanjene od 0,5 do jednog postotnog poena, što će vjerojatno uvjetovati i manji rast u Srbiji.
»U drugoj polovini godine u Srbiji bi se trebalo dogoditi neko čudo (da bi se dostigla planirana stopa rasta). To nije potpuno nemoguće jer je baza prošle godine u drugoj polovini godine bila nešto niža. Ipak, mislim da će to biti teško jer bi i građevinarstvo i poljoprivreda morali biti značajno bolji nego sada«, rekao je Radosavljević.
Dodao je da će na rast BDP-a dijelom povoljno utjecati i ograničavanje trgovačkih marži i fiksiranje veleprodajnih cijena na 1. kolovoza, a s druge strane će naškoditi, a krajnji efekt je neizvjestan.
»Kada se zakasni s mjerama, jer institucije ne rade, kao u ovom slučaju Komisija za zaštitu konkurencije, donosi se što se može. Ove mjere lijepo, populistički zvuče, ali ograničavanje marži je, inače problematična mjera i nikada nije dala rezultate jer trgovci uvijek nađu način da to smanjenje naplate«, rekao je Radosavljević.
Istakao je da je »vlast sada išla đonom, ne samo na trgovce, već i na dobavljače«. Fiksiranjem, kako je rekao, cijena dobavljača kojima rastu svi troškovi, zaštitili su na neki način trgovce. Rješavanje sistemskog problema, prema njegovim riječima, ad hock mjerama nikad nije dalo dobre rezultate, a primer je »kontrola ili zamrzavanje cijena naftnih derivata, pa su njihove cijene opet među najvišima u Europi«. 
Z.V.