U Hrvatskom domu – Matici u Subotici je u ponedjeljak, 17. ožujka, održan sastanak Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Srbiji. Sastanak je vodila predsjedavajuća Koordinacijom i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić.
Jedna od tema bila je i aktivnost na izradi Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Kako je prije početka sastanka kazala Vojnić, Srbija Akcijski plan za manjine nema od 2021. godine, kada je prestao važiti prvi Akcijski plan za manjine usvojen 2016. godine. Započeta je izrada novog, ali konačna verzija novog Akcijskog plana nikada, iako je bilo nekoliko sastanaka, nije usvojena. »Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog nedavno je sazvalo radnu grupu kako bi se izrada Akcijskog plana privela kraju. Upravo na današnjem sastanku definirat ćemo naše konkretne potrebe koje trebaju ući u Akcijski plan. U radnoj verziji iz 2022. bilo je mnogo nedostataka, kao što je zaštita i očuvanje naše nematerijalne baštine ili proširenje mreže škola, pa čak i financiranje nacionalnih vijeća«, kazala je Vojnić i dodala da je zbog toga važno prije usvajanja radne verzije dostaviti potrebe nacionalnih manjina.
»Druga važna tema je financiranje nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. Ono što Srbija izdvaja za nacionalna vijeća je minimalno i tri četvrtine nacionalnih vijeća nema osnovne uvjete za rad, a to su profesionalno uposlene osobe, vlastiti prostor, sredstva za rad, a čak četiri nacionalna vijeća nemaju nijednu profesionalno uposlenu osobu. Nama su povjerene ovlasti u četiri područja: obrazovanje, kultura, informiranje i službena uporaba jezika i pisma, ali ako neko vijeće nema nijednu profesionalno uposlenu osobu, ne može ostvariti zakonom propisane ovlasti«, kazala je Vojnić.
Srbija sada za rad 24 nacionalna vijeća izdvaja 2,6 milijuna eura. Minimum za rad svakog vijeća bio bi 20 milijuna dinara. Kako je kazala Vojnić, sredstva za funkcioniraje nacionalnih vijeća nisu se povećavala od 2011. godine. 
»Bilo je jedno povećanje prije dvije godine od 17 posto, ali je ove godine za neka nacionalna vijeća ponovo palo za 12 posto. Ako u obzir uzmemo inflaciju, možemo reći da je za deset godina za 40 posto opala vrijednost sredstava«, kazala je Vojnić i dodala da se u odnosu na ukupan proračun Srbije za nacionalna vijeća nacionalnih manjina izdvaja 0,02 posto, a jedna osmina građana Srbije su pripadnici nacionalnih manjina.
»Zahtjevi za povećanje sredstava bit će upućeni Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Ministarstvu financija, Savjetu za nacionalne manjine i Vladi Srbije. Zahtjevi za financiranje bit će upućeni i jedinicama lokalnih samouprava. Iako lokalne samouprave imaju zakonsku obvezu financiranja nacionalnih manjina, velika većina ne ispunjava tu obvezu ili su to minimalni iznosi koje uplaćuju«, kazala je Vojnić.
Od 24 nacionalna vijeća koja postoje u Srbiji sedam je izvan AP Vojvodine i u svom radu ne mogu računati na sredstva koja dobivaju nacionalna vijeća s teritorija Vojvodine. 
»To je problem za koji moramo naći adekvatna rješenja kako bismo izbjegli diskriminaciju tih sedam nacionalnih vijeća. Akcijski plan i za nas je vrlo važan dokument i imat ćemo svoje prijedloge kako bi u njega ušlo sve što je pripadnicima nacionalnih manjina, kao građanima Srbije, garantirano Ustavom i zakonima«, kazao je tajnik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Mirza Hajdinović. 
»Mi smo jedno od tih sedam nacionalnih vijeća koje nema sredstva da bismo se bavili poslovima koji su u nadležnosti nacionalnih vijeća i nemamo nijednog uposlenog u nacionalnom vijeću. Istaknuo bih Koordinaciju kao tijelo koje može pomoći u radu nacionalnih vijeća. Mi nismo imali standardiziran jezik pa smo koristili iskustva drugih nacionalnih vijeća koja su prošla taj put standardizacije jezika«, kazao je predsjednik Nacionalnog vijeća vlaške nacionalne manjine Novica Janošević.
Sastanku Koordinacije u Subotici nazočili su predstavnici 16 nacionalnih vijeća.
Z. V.