Poštujući svoju bogatu tradiciju i običaje, bunjevački Hrvati iz Bačke koji žive u Hrvatskoj okupili su se i ove godine na Bunjevačkom prelu u Zagrebu. To pokladno okupljanje održano je 15. veljače u restoranu Lido na Jarunu, pod okriljem Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, a u partnerskom odnosu s Hrvatskom maticom iseljenika i uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva demografije i useljeništva te Hrvatskog nacionalnog vijeća.
Uspomena na zavičaj
Predsjednica Organizacijskog odbora manifestacije Maja Buza-Romić u uvodnom je dijelu podsjetila kako je prelo nastalo u tradiciji obiteljskog života bunjevačkih Hrvata na salašima te da se održavaju i kao javna okupljanja još od daleke 1879. godine.
»Brojna zajednica bunjevačkih Hrvata u Zagrebu i Hrvatskoj njeguje tradiciju prela kao uspomenu na svoj rodni zavičaj od ranih 90-ih godina prošlog stoljeća, a ove godine posebno obilježavamo Veliko prelo koje su 1995. godine organizirali studenti bački Hrvati, okupljeni tada oko Zavičajnog kluba studenata bačkih Hrvata Kolo mladeži, dakle prije punih 30 godina«, rekla je Buza-Romić.
Maja Buza-Romić pozdravila je sve nazočne a posebno brojne uzvanike: zastupnicu u Hrvatskom saboru i predsjednicu HNV-a Jasnu Vojnić, predstavnicu Ministarstva demografije i useljeništva Vlade Hrvatske, ovlaštenu za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za provedbu javnih politika za useljeništvo Ivanu Perkušić, načelnicu Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Ministarstva kulture Vlade Hrvatske Mirjanu Piskulić, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Miju Marića sa suradnicama te načelnicu Sektora za hrvatsku nacionalnu manjinu iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dubravku Severinski.
Gosti su u svojim govorima zahvalili svima koji su sve ovo vrijeme nesebično utkali sebe u rad i organizaciju Prela, manifestacije koja je u potpunosti uspjela i koju bački Hrvati sa zadovoljstvom pokazuju kao svoju tradiciju. Kako su naglasili, činjenica da je ona organizacijski podignuta na jednu višu razinu svakako obvezuje organizatore da je i ubuduće podupiru i oplemenjuju novim sadržajima i slijede njezin uzlazni trend.
Pisme, ples, slamarke
Za program ovogodišnjeg prela bili su zaduženi članovi HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta, ansambl Hajo i vokalna solistica Marija Kovač iz Subotice. Uz okuse i melodije bačkog zavičaja, tijekom večeri prezentirani su bunjevački plesovi i nošnje kao i jedinstveni radovi slamarki sa sjevera Bačke. Organizirana je i bogata tombola.
Predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Ivo Martinović izjavio je kako bez velikog zalaganja organizatora te gostiju s različitih strana ovogodišnje prelo ne bilo tako »svečano i emotivno«. Dodao je i da prelo pokazuje zajedništvo »nas koji smo novi dom pronašli u Hrvatskoj i naših suzavičajnika koji su ostali živjeti u svom rodnom zavičaju, te da je Bunjevačko prelo u Zagrebu pridonijelo i dodatnoj vidljivosti Hrvata iz Vojvodine, što je jedan od zacrtanih ciljeva u radu naše Zajednice«.
Uoči Bunjevačkog prela u Zagrebu, u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro Hrvatska, uz ansambl Hajo, gostovali su predsjednik Zajednice Ivo Martinović i Branko Ištvančić, član Glavnog odbora Zajednice i Organizacijskog odbora Bunjevačkog prela, kako bi najavili ovaj događaj.
Potvrdu da je interes za Bunjevačko prelo u Zagrebu bio ogroman pokazuje i činjenica da je svih 350 ulaznica razgrabljeno u jednom danu, te sve organizatore obvezuje da nastave s ovom manifestacijom.
Z. Žužić
