Umjesto prije Božića, kako je bilo prije pet godina, izbori za predsjednika Republike ove će godine u Hrvatskoj biti održani uoči Nove godine, u nedjelju, 29. prosinca. Bit će to osmi predsjednički izbori od stjecanja hrvatske neovisnosti te treći izbori u ovoj godini, prenio je HTV.
»Kao što sam rekao, izbori neće biti ni na Božić ni na Štefanje tako da svi koji žele planirati svoje aktivnosti mogu to učiniti«, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković, najavljujući izbore nakon Sjednice Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice.
Zasad je 12 potencijalnih kandidata za petogodišnju predsjedničku dužnost, koji za svoje kandidature moraju prikupiti najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa birača, neovisno o tome stoje li iza njih političke stranke ili su pak nezavisni. Potpisi birača prikupljaju se isključivo na obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo (DIP), kandidaturu potpisom mogu podržati svi punoljetni hrvatski državljani, a svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.
Za sada ima osam potencijalnih kandidata i četiri kandidatkinje. To su aktualni predsjednik Zoran Milanović, nezavisni Dragan Primorac, kojeg podržava Hrvatska demokratska zajednica, Mostov Miro Bulj, odvjetnik i povjesničar Tomislav Jonjić, predsjednik Autohtone – Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec, predsjednik stranke Pravo i pravda Mislav Kolakušić, poduzetnik Niko Tokić Kartelo te Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista i bivši predsjednik Sindikata novinara Hrvatske. Na Pantovčak žele i nezavisna Marija Selak Raspudić, Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Možemo!, Branka Lozo, kandidatkinja nove stranke DOMiNO, te nezavisna Aurora Weiss.
Osim u Hrvatskoj, hrvatski birači predsjednika Republike birat će i u 50-ak država diljem svijeta, prije pet godina birali su ga u njih 47. Predsjednik Republike bira se većinskim izbornim sustavom, treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasovali. Ako se to ne dogodi 29. prosinca, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova u prvom krugu ide u drugi krug koji se održava za 14 dana.
Predsjednički izbori bit će treći izbori na koje će ove godine izaći hrvatski birači, u travnju su birali novi saziv Sabora, a u lipnju hrvatske zastupnike u Europski parlament. 
Izbori za predsjednika Republike imaju i financijsku stranu o kojoj potencijalni kandidati trebaju voditi računa. Za financiranje izborne promidžbe dužni su otvoriti poseban račun najkasnije s danom podnošenja kandidature, a na taj se račun uplaćuju donacije i obavljaju se sve transakcije koje se tiču promidžbe. Kandidati promidžbu mogu financirati vlastitim sredstvima, sredstvima političke stranke koja ih predlaže te iz donacija. Vlastita, dakle osobna sredstva koja namjeravaju utrošiti na promidžbu moraju uplatiti na poseban račun. Trošak izborne promidžbe po kandidatu ne smije prijeći 1.061.782,47 eura, a za kandidate koji idu u drugi krug može se povećati najviše do 20 posto od tog iznosa. Putem donacija financijski teret kandidatima mogu olakšati fizičke i pravne osobe. Fizička osoba pojedinom predsjedničkom kandidatu ne smije donirati više od 3.981,68 eura, a pravna 26.544,56 eura. Donacije koje, eventualno, prijeđu te iznose kandidati moraju prijaviti DIP-u te uplatiti u državni proračun, najkasnije 15 dana do primljene uplate. Za donacije iznad 663,61 eura kandidat i donator zaključuju ugovor. Financiranje izborne promidžbe nadzire DIP, kojemu svi kandidati moraju dostaviti financijske izvještaje o financiranju izborne promidžbe, prvi put to moraju učiniti sedam dana prije dana izbora, a drugi put 30 dana nakon izbora.
U protekle 32 godine za hrvatske su predsjednike bili birani Franjo Tuđman (1992. i 1997.), Stipe Mesić (2000. i 2005.), Ivo Josipović (2009.), Kolinda Grabar-Kitarović (2014.) i Zoran Milanović (2019.)
Izvor: HTV