Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ iz Subotice predstavili su svoja najnovija izdanja i na ovogodišnjem, 67. međunarodnom Sajmu knjiga u Beogradu. Predstavljanje dvaju nakladnika održano je u organizaciji Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.
Trag o prisutnosti
ZKVH je predstavio svoj nedavno završeni kapitalni sunakladnički projekt – ediciju Izabrana djela Balinta Vujkova (od ukupno osam knjiga) objavljenu skupa s Hrvatskom čitaonicom Subotica. Na predstavljanju je govorio izbornik tekstova Zlatko Romić, ujedno i dobitinik nagrade Balint Vujkov Dida za 2023. godinu (koju dodjeljuje Organizacijski odbor Dana hrvatske knjige i riječi – Dana Balinta Vujkova) te urednica knjiga u ediciji i ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković.
Kako je ovom prigodom istaknuto, projekt je započeo 2017. godine a ideja o njemu rodila se na interdisciplinarnom skupu u sklopu Dana Balinta Vujkova. Vujkov je bio najveći sakupljač narodne književnosti Hrvata izvan Hrvatske – od Janjeva i Karaševa, preko Vojvodine do Gradišća i Slovačke. Tijekom skoro šest desetljeća sakupljačkog rada, sakupio je oko 1.500 pripovjedaka među kojima su bajke, basne, anegdote, legende i mitovi. Zastupljeni govori i pripovijetke ujedno su pokazatelj višestoljetne prisutnosti Hrvata na ovim područjima.
»Negdje se govor izgubio, negdje je ostao u tragovima, a u bunjevačkoj i šokačkoj zajednici još uvijek postoji. Ali ne onakav kakvog ga je zapisao Balint Vujkov. Govori koji su zapisani u ovim knjigama danas su arheološko blago, jer više nisu živi. No, nakon 23 godine od pokretanja Dana Balinta Vujkova, opravdali smo ideju te manifestacije: ova je književnost ušla u školski program, djeca rade predstave po ovim pričama, objavili smo i Izabrana djela…«, rekla je Katarina Čeliković.
Opus na jednom mjestu
Izbornik tekstova Zlatko Romić ujedno je i autor tumača manje poznatih riječi i izraza (ukupno oko 4.500 jedinica). Posljednja knjiga u ediciji nosi naziv Didin rukopis i u njoj se nalaze autorske bajke i pripovijetke, poezija, dramsko djelo te predgovori i pogovori njegovim knjigama.
»Ideja nam je bila da Balintov opus imamo na jednom mjestu, da ga nemamo razasutog kao ‘mršavinu’ po njivi. Prvo smo objavili tri knjige bajki, a potom četiri knjige pripovjedaka. Cilj nam je bio upoznati javnost s onim što je Balint Vujkov radio. Kada bi današnjim mladima netko osigurao prijevoz i kazivače, nisam siguran bi li imali volje za to. On je to radio o svojem trošku, vukao je magnetofon od 16 kilograma, provodio dane i noći s tim ljudima. Ovo što smo mi uradili je najmanje što smo mogli učiniti za njegovo djelo«, kazao je Romić.
Na predstavljanju ZKVH-a bilo je ukratko riječi i o novom, dopunjenom izdanju, publikacije Živa baština : Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji. Nakon prvog izdanja, u kojem su predstavljena 22 elementa nematerijalne baštine, drugo izdanje donosi opis još sedam novih elemenata: Materice i Oce, Malo bunjevačko kolo, Gajdaško kolo, Tandrčak, Šokačko kolo Hrvata u Vojvodini, Priprema bunjevačke tarane i Priprema ribljeg paprikaša kod podunavskih Šokaca.
Kritika – posljedica zrelosti
Predstavljen je i najnoviji dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ (1-2 za 2023. godinu) čiji su sunakladnici ZKVH i NIU Hrvatska riječ. Poseban naglasak bio je na tematu posvećenom književnoj kritici Hrvata u Vojvodini koji je priredio glavni urednik časopisa Tomislav Žigmanov. Kako je Žigmanov kazao, književno stvaralaštvo Hrvata u Vojvodini je raznovrsno, uz primat u pjesništvu, ali je književna kritika visoko podzastupljena.
»Književna kritika posljednica je zrelosti unutar književnih praksi. Mi smo zajednica koja još uvijek razvija svoje kulturne prakse, pa tako i književne. Prvi veći kritičar koji je planski djelovao na ovom polju bio je Geza Kikić koji je priredio kapitalne antologije poezije i proze ovdašnjih Hrvata. Tu luč je preuzeo Lazar Merković a potom su došli Vojislav Sekelj i Milovan Miković a onda smo tu ulogu preuzeli mi koji smo to područje institucionalno unaprijedili, na način da je ono dio stalnih praksi, od prikazivanja godišnje produkcije na Danima Balinta Vujkova, tekstova u tjedniku Hrvatska riječ te na koncu kontinuiranog praćenja trendova u Novoj riječi. Nužno je da sami sebe motrimo, cijenimo i sumjeravamo. Jer ako se ne uspoređujemo, možemo pasti u sebecjenje koje nije realno«, kazao je Žigmanov.
O sadržajima zastupljenim u Novoj riječi govorili su i suradnica časopisa Nevena Baštovanović i koordinator nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ Davor Bašić Palković.
»Novu riječ smatram prostorom gdje riječ slobodno diše, živi i tematizira samu sebe«, kazala je Nevena Baštovanović aludirajući na slogan ovogodišnjeg sajma Riječ je slobodna. Kako je navela, u rubrici Građa hrvatske književnosti u Vojvodini uvijek se može naći nešto novo, nešto što još nije iščitano i analizirano. Rubrika Čitanja književne produkcije donosi prikaze, osvrte ali i kritike knjiga ovdašnjih Hrvata.
»Kritičari se ne rađaju ili ne padaju s neba, kritičarima se postaje. Stilovi se razvijaju, naš registar se mora proširiti a tu postoji otvorenost Nove riječi za nova imena koja će probati pojmiti ono što nas se doima«, rekla je.
H. R.
