Kravata je svoju povijest započela kao rubac oko vrata hrvatskih vojnika, a danas je najrasprostranjeniji modni detalj u svijetu. No, to vjerujem već svi znate budući da ste 18. listopada u svojim školama obilježili Dan kravate. Neki od vas su već u školu došli s kravatom, dok su je drugi sami izrađivali, a neki su i prostorije ukrasili kravatama od papira. Kravatu je nosio, osim hrvatskih vojnika, i francuski kralj Ljudevit XIV., i to još 1646. godine. Nije trebalo puno vremena da se kravata raširi cijelom Europom, i to kao znak kulture i otmenosti. Iako se kravata nosila i ranije, prva »službena« upotreba kravate zabilježena je 1656. godine. Zanimljivo je da postoji 85 mogućnosti vezanja kravate, ali se najčešće koristi vezivanje u devet koraka, a evo i kako se zovu te tehnike vezanja kravate: običan čvor, dvostruki, mali čvor, klasični, windsor, atlantic stil... 
Na vašim crtežima i radovima, pa i kravatama, ima raznih tehnika. Iako su učenici nižih razreda OŠ Matko Vuković napravili najveću kravatu od papira (bar u Subotici), moram ih razočarati podatkom kako je najveća kravata na svijetu svezana oko pulske Arene 18. listopada 2003. godine. Istina, nitko od vas se tada još ni rodio nije (odnosi se na osnovce), ali »Kravata oko Arene« je djelo umjetnika Marijana Bušića koje je ušlo u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveća i najdulja kravata na svijetu. Težila je oko 800 kilograma, bila je široka osam metara, a u svojem najširem dijelu čak 26 metara, dok je čvor kravate bio dubok devet metara. U najveću kravatu na svijetu sašiveno je desetak tisuća metara platna, a potrošeno je i 120 kilometara konca. 
Ž. V.