Publikacija »Lokalne institucije suspendirale javnost, novinari nepoželjni, građani u medijskom mraku«, koju je izradilo Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV), predstavljena je 4. listopada u Subotici. O publikaciji, koja pruža uvid u izazove s kojima se suočavaju novinari u lokalnim sredinama širom Srbije, govorili su novinarka Natalija Jakovljević iz Magločistača, glavna i odgovorna urednica Autonomije Branka Dragović-Savić, pravni ekspert NDNV-a Veljko Milić, a razgovor je moderirao programski direktor NDNV-a Dinko Gruhonjić. 
Ovim predstavljanjem NDNV želi pokrenuti javnu debatu o značaju lokalnog informiranja i poboljšanju ambijenta za rad novinara u lokalnim multetničkim sredinama koji su izloženi različitim oblicima diskriminacije, prijetnji i pritisaka. 
NDNV je analizu pripremio na osnovu jednogodišnjeg monitoringa izvještaja mreže svojih povjerenika koji su u razdoblju od kolovoza 2023. do kolovoza 2024. bilježili slučajeve diskriminacije, pritisaka i prijetnji kojima su bili izloženi lokalni novinari iz deset multietničkih sredina: Subotici, Pančevu, Somboru, Senti, Inđiji, Bačkom Petrovcu, Bačkoj Topoli, Kragujevcu, Novom Pazaru i Dimitrovgradu. Njihov zadatak bio je da bilježe slučajeve pritisaka, prijetnji i napada na novinare u lokalnim sredinama, kao i slučajeve diskriminacije novinara. 
Prema ovome izvještaju glavni generatori diskriminacije novinara u Srbiji su dužnosnici političkih stranaka i nositelji javnih funkcija, a glavni problemi su ograničen pristup informacijama, verbalne i fizičke prijetnje, te SLAPP tužbe, usmjerene na gušenje kritičkog izvještavanja. Publikacija sadrži izvještaje povjerenika iz deset multietničkih zajednica, koji dokumentiraju ove slučajeve, a zaključci su usmjereni na potrebu za većom zaštitom i solidarnošću unutar medijske zajednice.
U izvještaju se navodi kako je ključni problem za rad lokalnih novinara i medija koji izvještavaju profesionalno u Subotici bio da novinari i mediji nisu obavještavani o aktivnostima institucija, niti su im institucije odgovarale na pitanja, te se zaključuje da je praksa ignoriranja profesionalnih novinara i medija uspostavljena kao pravilo, protivno javnom interesu i zakonskoj obvezi za transparentan rad. 
Često je apsurdan i put koji novinari trebaju proći u komunikaciji s pojedinim institucijama. Tako se navodi primjer kako novinari, da bi dobili informacije lokalnog Katastra nepokretnosti, moraju pisati molbu Republičkom geodetskom zavodu (RGZ) da odobri predstavnicima lokalnog katastra da komuniciraju s medijima/novinarima. A ovako je glasio odgovor RGZ na jedan od takvih novinarskih upita: »Republički geodetski zavod i sve službe za katastar nepokretnosti rade u skladu s važećim zakonskim propisima Republike Srbije, pa je tako i u slučaju o kojem želite pisati. Međutim, zbog neprijatnih iskustava koje smo imali uveli smo praksu da zaposleni u RGZ-u i službama za katastar mogu gostovati samo u emisijama uživo i ne mogu davati izjave koje nisu u programu uživo. Zbog toga Vam ne možemo omogućiti razgovor s načelnikom Službe za katastar nepokretnosti iz Subotice«, navodi se u izvještaju. 
U Bačkom Petrovcu zabilježena je i  ozbiljna prijetnja zbog koje je uslijedila i javna reakcija i podnesena kaznena prijava za izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mrznje. Naime, redakcija portala Storyteller je realizirala anonimnu anketu u kojoj su pitali koji su najveći problemi u lokalnoj samoupravi (Bački Petrovac, Kovačica, Stara Pazova i drugim samoupravama u kojima žive i Slovaci i Slovakinje) i jedna osoba je u formularu napisala da su »Slovaci najveći problem, jer smrde na kobasice« i da ih »ima previše«, a da se taj »problem« može riješiti »uz pomoć vojske« i to »protjerivanjem«, a da »u rješavanju tog problema nedostaju instrumenti asimilacije«. 
Analiza je nastala u okviru projekta »Mreža otpornosti za zaštitu novinara od diskriminacije i unapređenje međusektorskog povjerenja u multietničkim zajednicama u Srbiji« podržanim od strane Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u Srbiji (program MATRA) i može se preuzeti na sajtu NDNV-a.
J. D.