Tjedan za nama bio je pun sastanaka vezanih za kulturu. Počnimo od triju sastanaka hrvatskih udruga kulture (Sombor, Vajska i Subotica). U pitanju je godišnji sastanak što ga organiziraju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatsko nacionalno vijeće, a koji je ove godine podijeljen u više zasebnih sesija. Teme susreta bile su vezane za stanje i izazove u radu udruga, očuvanje nematerijalne kulturne baštine, a predstavljen je i popis značajnih obljetnica u 2025. godini. 
Udruge su čuvari hrvatskog etnokulturnog identiteta u lokalnim zajednicama. Iako je ponegdje konstatiran »zamor materijala« i nedostatak proaktivnog članstva (posebice onih mlađih), udruge ne posustaju. To nam bar svjedoči broj i kontinuitet njihovih manifestacija i programa. Isto tako, kulturni život, mahom vezan uz tradiciju, i dalje okuplja najveći broj pripadnika ove manjinske zajednice. 
Kada je riječ o temi nematerijalne kulturne baštine, ona je vrlo »živa«, posebno od kada je ZKVH izradio Registar nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji koji je ove godine dopunjen sa sedam novih elemenata (sadrži ukupno 29 kulturnih dobara). 
Nakon dužeg vremena, početkom tjedna sastali su se i ravnatelji manjinskih zavoda za kulturu u Vojvodini (Mađara, Slovaka, Hrvata, Rusina i Rumunja). U pitanju su ustanove koje na profesionalan način rade na očuvanju i razvoju kulture tih zajednica. U izjavama nakon sastanka jedan od zaključaka bio je da smanjenje broja pripadnika tih zajednica utječe i na nestajanje pojedinih elemenata nematerijalne kulturne baštine (zanati, običaji, govori...). S tim izazovom zavodi se bore educiranjem novih generacija, ali i digitalizacijom različitih sadržaja (knjige, periodika, fotografije i drugi zapisi) vezanih za povijest tih naroda na području Vojvodine.
Ovih je dana održan i sastanak tima koji radi na izradi Strategije kulture Hrvata u Republici Srbiji za period od 2024. do 2029. godine. Ovaj proces vodi Hrvatsko nacionalno vijeće. Kako bi osigurali što širi uvid u potrebe i mišljenja građana, sačinili su upitnik (dostupan na njihovoj internetskoj stranici www.hnv.org.rs) te pozivaju javnost da sudjeluje u oblikovanju budućih kulturnih politika i programa. Uključite se.
Kulturni programi su nešto što nas duhovno i intelektualno obogaćuje. Dok se tradicijska kultura referira na povijest i nastoji je »konzervirati«, suvremeno kulturno stvaralaštvo ima svoj kritički pristup i postavlja pitanja. Dok se tradicija manifestira kao kolektivno iskustvo, suvremeno stvaralaštvo često u prvi plan stavlja sudbinu pojedinca. Za cjelovito »kulturno« iskustvo najbolje bi bilo imati susrete s oba ova svijeta.
D. B. P.