U Galeriji Boem u Starčevu 3. rujna otvorena je izložba fotografija pod nazivom »Prizori prošlosti – Hrvati u Boki«. Autorica izložbe je Ksenija Žunac.
Na izložbi su prikazane fotografije više obitelji iz Boke i one svjedoče o postojanju Hrvata u tom mjestu. Na fotografijama je prikazana prva pričest, vjenčanja, fotografije iz vojske, tamburaški orkestri, donošenje leda kada nije bilo električne energije...
Banatska zajednica
Na otvaranju izložbe, u ime Udruge banatskih Hrvata prisutne je pozdravio Dalibor Mergel koji je ispričao više o samom naseljavanju Hrvata u južni i srednji Banat. Tom prilikom najavio je i znanstvenu konferenciju koja će biti održana u Boki krajem rujna.
»Što se tiče hrvatske zajednice u Boki i Banatu, Boka se nalazi u Općini Sečanj u Srednjobanatskom okrugu i ona svakako po svojoj povijesti i svemu ostalom zaslužuje da se za nju čuje i mnogo šire. U pitanju je zajednica koja je na prostor Banata došla početkom 19. stoljeća iz Turopolja i Pokuplja, dakle to je zajednica kajkavaca na ovim prostorima i oni su došli na zamjenske posjede zagrebačke biskupije. U to vrijeme u njihovom zavičaju došlo je do preustroja Vojne krajine i donešena je uredba kojom su izgubili svoje plemićke privilegije koje su do tada imali i odlučili su se na taj hrabar korak preseljenja u ove krajeve. Sama zajednica je naseljena i u Neuzini, Klariji (danas Radojevo) i u selu Keča koje se nalazi danas u rumunjskom dijelu Banata. Među obiteljima koje su došle su Žunac, Ilijević, Matanović, Bančak, Filipović, Gutinić... Možda je zanimljivo reći kako su početkom prošlog stoljeća postojale paralelno dvije općine – Hrvatska Boka i Srpska Boka, tako da je Boka bila naselje s hrvatskim predznakom. Fotografije koje možete vidjeti pružaju sjajan uvid u život te zajednice, njen bogat kulturni, vjerski, društveni, svakodnevni život. Sama ta zajednica svjedoči o tome kako je hrvatska zajednica u Vojvodini i u Srbiji heterogena zajednica ili kako ja volim reći ‘razgranata’. U Bačkoj postoje šokačka i bunjevačka grana, u Srijemu – srijemska grana, a u Banatu imamo kajkavsku granu, kao i štokavce koji su doseljeni iz Like ili Korduna. Upravo je zato važno da se svaka od tih grana prikaže na najbolji mogući način, da bude zastupljena na kulturnom planu, a ova izložba ide u tom smjeru i doprinosi tome. Zahvaljujem autorima, kao i Ljubiši Dečanskom koji je, da tako kažem, povjesničar entuzijast koji je veoma zaslužan za te teme koje je postavio svojom monografijom o Boki. Jedan od plodova njegovog rada je ono što će se dogoditi 21. rujna u Boki, a to je međunarodno znanstveno-stručni simpozij o Hrvatima u Boki i koristim ovu priliku pozvati sve«, rekao je Mergel.
Običaji i svakodnevica
Autorica izložbe Ksenija Žunac rekla je kako su fotografije dio obiteljske kolekcije i da se na njenom prikupljanju radilo više godina. Sve fotografije zaštitili su i autorskim pravima.
»Na fotografijama je prikazano više obitelji bokinskih Hrvata i njihovi običaji i svakodnevica. U prikupljanju smo išli od kuće do kuće i uglavnom su obitelji bile rade dati što više informacija o fotografijama i obitelji, te su rado ustupili svoje fotografije, doista su svi bili sretni što mogu doprinijeti. Sudjelovalo je šest bokinskih obitelji i fokusirali smo se za sada samo na one koji su ostali u selu. Izložba u Starčevu će trajati dva tjedna, a za dalje nam je u planu da se izložba predstavi u Zrenjaninu i u Novom Sadu. Mislim kako su ovakve izložbe veoma važne, jer tako odajemo počast našim precima i čuvamo ih od zaborava. Planiram nastaviti baviti se fotografijom i prikupljanjem, planiramo jednu sličnu izložbu kojom bismo obuhvatili sve narode koje žive u Boki, dakle Srbe, Mađare i Hrvate«, rekla je naša sugovornica.
Otvorenju izložbe nazočili su i predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća Goran Kaurić i Nikola Pavlić, kao i ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković. Izložbu su priredili Dom kulture Starčevo i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.
I. B.
