Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman boravio je u petak, 19. srpnja, u radnom posjetu Srbiji gdje se prvo sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji – predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislavom Žigmanovim i predsjednicom Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasnom Vojnić, a potom i s ministrom vanjskih poslova Republike Srbije Markom Đurićem. 
Ovom prilikom Grlić Radman je naglasio kako će Vlada Hrvatske nastaviti pružati snažnu podršku Hrvatima u Srbiji kroz različite projekte, među kojima su i tri kapitalna. Kada je u pitanju sastanak šefova diplomacije Srbije i Hrvatske, naglasak je bio na rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja a poslane su i poruke unaprjeđenja odnosa dviju država.

Daljnja potpora kapitalnim projektima

Tijekom posjeta hrvatskoj zajednici u Srbiji ministar Grlić Radman prvo je posjetio Demokratski savez Hrvata u Vojvodini a potom i Hrvatski dom – Maticu gdje se susreo s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Nakon dvaju sastanaka, ministar Grlić Radman obišao je vrtić Marija Petković – Sunčica u Subotici čiju je dogradnju financirala Vlada Republike Hrvatske.
Kako je ovom prigodom istaknuto, Hrvatska je poduprla tri kapitalna projekta ovdašnjih Hrvata. Prvi je bio izgradnja Hrvatskog doma – Matice u Subotici, kao sjedišta profesionalnih institucija hrvatske zajednice, drugi Rasti gdje si posijan vezan je za dogradnju i adaptaciju vrtića u Subotici i Tavankutu a treći je projekt izgradnje sedam »malih matica« u mjestima u kojima Hrvati žive.
»Hrvatska Vlada će i dalje podupirati sve one kapitalne projekte od interesa za hrvatsku zajednicu ovdje kako bi se osnažio položaj Hrvata u Vojvodini, u Srbiji«, rekao je Grlić Radman na konferenciji za medije u Subotici.
Kako je dodao, otvorena su pitanja zapravo legacija prošlosti, raspada bivše države, pitanja koja su adresirali i puno ranije kod drugih ministara vanjskih poslova. 
»Nadamo se da ćemo s novom Vladom u čijem sastavu je i gospodin Tomislav Žigmanov imati otvoren i konstruktivan dijalog koji će dovesti do pozitivnih pomaka«, rekao je Grlić Radman te je podsjetio kako Hrvatska i dalje inzistira na reciprocitetu zajamčenih mandata za Hrvate u Srbiji kakve imaju Srbi u Hrvatskoj.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić istaknula je da je podrška koju Vlada Hrvatske pruža Hrvatima, osim moralne i političke, vidljiva i kroz njen ulazak u Hrvatski sabor gdje su počeli rješavati mnoga konkretna otvorena pitanja.
»Na današnjem susretu s ministrom vanjskih poslova razgovarali smo o puno toga, kao što je na primjer zastoj u primitku u hrvatsko državljanstvo, otimanje kulturne baštine, vidljivost Hrvata u Republici Srbiji, kao i o drugim temama koje se tiču prava hrvatske manjine. Tijekom razgovora smo napravili ‘update’ projekata ali povod i centralno događanje današnjeg dana je ono što je ministar Grlić Radman inicirao a to je bilateralni susret s ministrom vanjskih poslova Srbije. Nama je to možda još dragocjenije i očekujemo da se otvorena pitanja, jedno po jedno, počnu rješavati i da se ne završi sve na protokolarnim susretima. Sigurna sam da će do toga jednom doći«, rekla je Vojnić.
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov pozdravio je napore koji se čine kako bi se ponovno otvorili razgovori o rješavanju odnosa između dviju država.
»Vjerujemo da to može dodatno pospješiti pozitivne procese kojima smo svjedoci kada je u pitanju društveni položaj hrvatske zajednice u Srbiji. Razgovarali smo o brojnim postignućima koje smo u nekoliko posljednjih godina ostvarili. Najjače postignuće je skidanje stigme s Hrvata kao eventualnih neprijatelja unutar našega društva, dekonstrukcija negativnih stereotipa koji postoje kada su pitanju Hrvati u Srbiji. To je za posljedicu imalo i relaksiranje velikog broja građana kada je u pitanju spremnost da iskazuju interes za očuvanje svog identiteta te doprinose radu institucija hrvatske zajednice a s druge strane i mi kao zajednica uspjeli smo kroz participaciju u određenim društvenim procesima ostvarivati rezultate. Govorili smo i o nedavnim izbornim ciklusima, ponovnim dobijanjem pozicije ministra u Vladi Srbije, razgovorima koje imamo s vladajućom Srpskom naprednom strankom i predsjednikom Aleksandrom Vučićem o razvoju naše participacije kada su u pitanju i lokalne razine vlasti. Govorili smo o platformi djelovanja kada su u pitanju interesi i potrebe hrvatske zajednice od pitanja koja se tiču komunalne infrastruktura pa smo dotakli pitanje vodovoda u Tavankutu i mogućnosti da kroz IPA programe prekogranične suradnje tražimo sredstva za takvo nešto, o potrebi osnivanja Hrvatske drame u Narodnom kazalištu u Subotici i drugim temama koje se tiču vrlo konkretnih zahtjeva kada je u pitanju rješavanje određenih interesa pripadnika hrvatske zajednice«, rekao je Žigmanov.
»Mi nismo politička stranka foteljaša, niti smo Agencija za zapošljavanje, mi smo politička organizacija koja hoće biti dio procesa u kojima se donose odluke, ali hoćemo ravnopravnost i jednakost pripadnika hrvatske zajednice, otvorenost javnog sektora za zapošljavanje i rješavanje višegodišnjih, višedecenijskih pitanja koja nisu riješena«, naglasio je Žigmanov.
Dodao je kako je bilo riječi i o pitanju zajamčenih mandata, obimu financijskih sredstava koje zajednica ima na raspolaganju, uključivanju u procese donošenja odluka kada su u pitanju odnosi s Hrvatskom i o nekim očekivanjima kada je u pitanju razvoj inkluzivnih politika od strane institucija Hrvatske.

Đurić: Intenziviranje rada zajedničkih povjerenstava

Nakon sastanaka u Subotici ministar Grlić Radman boravio je u Novom Sadu gdje se susreo s ministrom vanjskih poslova Srbije Markom Đurićem. Sastanak je održan u zgradi Pokrajinske vlade a poslije razgovora ministri su obišli Spomen dom bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu.
Ministar Đurić je kazao kako je Srbija zainteresirana da s Hrvatskom ima »dobre, stabilne, kvalitetne i obostrano korisne odnose«.
»Danas je jedan dobar dan za srpsko-hrvatske odnose i mogu reći da smo na sastanku razgovarali o tome na koji način da otvaranjem otvorenih pitanja iz prošlosti trasiramo odnose za budućnost. Srbija je veoma zainteresirana da sa svojim susjedom Hrvatskom ima dobre, stabilne, kvalitetne i obostrano korisne odnose i mislim da predstavnici hrvatskog naroda u Hrvatskoj i srpskog naroda u Hrvatskoj mogu predstavljati snažan i postojan most za suradnju između naše dvije zemlje i naša dva društva. Na kraju krajeva, mislim da smo mi apsolutno jedni drugima potrebni u regionalnom susjedstvu i u kontekstu rješavanja i unaprjeđenja položaja naših dviju zajednica, što je ujedno čvrsto opredjeljenje Republike Srbije. Srbija je ponosna na nacionalne zajednice koje u njoj žive, na inicijativu predsjednika Vučića da se zajedničkim sredstvima realizira ovaj projekt revitalizacije kuće bana Jelačića i ona će uskoro biti u punoj funkciji očuvanja kulturnog, nacionalnog, duhovnog identiteta hrvatskog naroda ovdje u Srbiji. Mi isto tako želimo vidjeti stalni i kontiunirani rad na unaprjeđenju položaja hrvatskog naroda u lokalnim samoupravama, u različitim institucijama i na različitim nivoima vlasti, i činjenica da gospodin Žigmanov i Hrvatsko nacionalno vijeće već sudjeluju aktivno u tom procesu, dobro govori o namjerama naše Vlade. Istodobno i s mnogo elana, energije i strasti želimo vidjeti unaprjeđenje položaja srpske zajednice u Hrvatskoj«, kazao je Đurić.
Ministar Đurić je najavio intenziviranje rada povjerenstava za rješavanje otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske što treba stvoriti institucionalne pretpostavke da odnos dvije države u budućnosti može napredovati. Dodao je i da je dogovoreno imenovanje koordinatora zajedničkog povjerenstva sa srpske strane.
»Ključne riječi za budućnost Srbije i Hrvatske su poštovanje i izgradnja povjerenja dva slobodarska i slobodoljubiva naroda o čemu svjedoči i davnija povijest u kojoj naši odnosi nisu bili zasnovani samo na sukobima kao tijekom 20. stoljeća. S mnogo energije ćemo raditi na rješavanju otvorenih pitanja i truditi se da budućim generacijama, kao što je moj kolega rekao, ostavimo u naslijeđe neku drugu vrstu političke paradigme. Znam da to nije lako i da često nije ni popularno i ove komisije neće imati lak ni jednostavan zadatak ali smatram da je odgovorno i Srbija je čvrsto opredijeljena za dobrosusjedske odnose. U europskom okviru mi smo već spomenuli da ćemo do 2027. zaokružiti sve reforme potrebne za učlanjenje Srbije u EU i smatramo da je nacionalni interes Srbije njegovanje i unaprjeđenje odnosa sa susjedima«, rekao je Đurić.

Grlić Radman: Pitanja se nisu mijenjala

Ministar Gordan Grlić Radman je rekao da su razgovarali o unaprjeđenju položaja hrvatske manjine u Srbiji ali i o otvorenim pitanjima koja su naslijeđe raspada bivše države.
»Hrvatska je imala Domovinski rat, obrambeni rat i postoji puno tragičnih agendi koje možemo razmatrati u jednom zajedničkom i dogovornom ambijentu, kao što smo već dulji niz godina pokušavali i s prethodnicima i danas sam dobio uvjerenje u razgovoru s ministrom Đurićem, u jednom ozračju međusobnog povjerenja, da to možemo nastaviti. Pitanja su ista, ona se nisu mijenjala, ono što je najvažnije ne samo u bilateralnom već i univerzalnom, humanitarnom, ljudskom, civilizacijskom smislu je pitanje potrage za nestalima. Hrvatska još uvijek traga za 7797 nestalih, njihove obitelji traže mjesto ukopa da mogu zapaliti svijeću, položiti vijenac, a jednako tako je važno i pitanje komemoriranja logoraša koji su bili zatočeni u Srbiji. Zatim je važno i procesuiranje ratnih zločina i suradnja na tome, a naravno mislim da ćemo raditi i na obnovi rada povjerenstava. Devet povjerenstava je bilo formirano i radilo je, ali zbog različitih okolnosti njihov rad je stao i treba ga nastaviti a kolega Đurić je obećao da će razgovarati sa svojim kolegama kako bi se obnovio rad tih povjerenstava«, rekao je Grlić Radman.
Prema njegovim riječima, Hrvatska podržava put Srbije k Europskoj uniji, ali je važno riješiti otvorena bilateralna pitanja, kao i usklađivanje Srbije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.
»U vrlo izazovnoj geopolitičkoj situaciji važno je promovirati regionalnu stabilnost i dobrosusjedske odnose. Čini mi se da nam je to zalog za budućnost. Moramo priznati prošlost kakva je bila, ali i u sadašnjosti rješavati ono što nas opterećuje kako bismo pozitivno gledali u budućnost u interesu dvije zemlje i budućih generacija«, kazao je Grlić Radman.
H. R.