Nakon mjeseci neslužbene, u Hrvatskoj je počela službena izborna promidžba za europske izbore koji će biti održani 9. lipnja. Državno izborno povjerenstvo (DIP) je 24. travnja poslijepodne na svojoj mrežnoj stranici objavilo zbirnu listu pravovaljanih lista i time označilo početak službene promidžbe, prenosi HRT.
Izbori u lipnju bit će četvrti europski izbori za Hrvatsku. Prvi su održani 14. travnja 2013. godine, prije službenog ulaska u EU-u, 1. srpnja te godine. Tada je birano 12 zastupnika, a mandat im je trajao samo godinu jer su se iduće, 2014. održavali redovni europski izbori. Posljednji europski izbori održani su u svibnju 2019. godine. 
Za 12 mjesta u Europskom parlamentu natjecat će se 25 lista, 23 stranačke i dvije nezavisne, koliko ih je DIP i zaprimio, a na kojima su imena 300 kandidata.
U odnosu na izbore iz 2019., manje je i lista i kandidata, tada su se za naklonost birača natjecale 33 liste i 396 kandidata. Svi oni biračima se službeno mogu predstavljati 44 dana, do petka, 7. lipnja, u ponoć kada nastupa dvodnevna izborna šutnja.
Za razliku od nedavnih parlamentarnih izbora, gdje zakon za kršenje šutnje nije propisao kaznu, na europskim izborima to se kršenje novčano kažnjava. Fizička osoba, a to su i građani, koja prekrši šutnju mogla bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka od 13.272 do 66.361 eura.
Uz liste političkih stranaka i koalicija, Hrvatske demokratske zajednice, Mosta, Možemo, Domovinskog pokreta, Socijaldemokratske partije i drugih, za mjesto u Europskom parlamentu natjecat će se i dvije nezavisne, aktualnog europarlamentarca Ladislava Ilčića i influenserice Nine Skočak, za koje je trebalo skupiti po 5.000 potpisa.
HDZ-ovu listu nosi Andrej Plenković, Mostovu Božo Petrov, DP-ovu Ivan Penava, SDP-ovu koalicijsku Biljana Borzan itd.
Sudionici europskih izbora u promidžbi po listi ne smiju potrošiti više od 530.891 eura. Osim vlastitim sredstvima, promidžbu mogu financirati i donacijama, političkoj stranci te nezavisnoj listi fizičke osobe mogu donirati do 3.981 eura, a pravne do 26.544 eura.
S prosječno 50 godina, hrvatski kandidati lipanjskih europskih izbora najstariji su u četiri izborna ciklusa. Na izborima 2013. u prosjeku su imali 46 godina, godinu poslije 45, a 2019. godine 48.
Najmlađi kandidat i kandidatkinja su s liste Stranke Ivana Pernara, imaju po 19 godina i nisu poznati široj javnosti. Najstariju kandidatkinju, 83 su joj godine, ima stranka Zelena alternativa ORaH, a najstarijeg kandidata (80) Autohtona Hrvatska straka prava Dražena Keleminca.
Od 300 kandidata samo je 29 onih koji imaju manje od 30 godina, ni deset posto (9,67), a starijih od 30 je 271 (90,33 posto).
Žena je manje (139) nego muškaraca (161), izraženo u postotcima odnos je 46,3 posto naprema 53,7 posto.
Predlagatelji svih 25 pravovaljanih lista poštovali su načelo da na njima muškarci i žene budu uravnoteženo zastupljeni, na svakoj je listi najmanje pet žena, odnosno muškaraca, pa se DIP ovoga puta neće morati baviti prijavama DORH-u i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, a posljedično nikome neće prijetiti kazna od 6.636 eura.
DIP je pozvao u petak medije da ravnomjerno i uravnoteženo izvještavaju o kandidatima za europske izbore, nakon što su zaprimili nekoliko prigovora sudionika izbornog procesa koji prigovaraju da se nastavlja praksa s izbora zastupnika u Hrvatski sabor, da se pojedini izborni sudionici prilikom izvještavanja o izborima članova u Europski parlament stavljaju u nepovoljniji položaj od drugih izbornih sudionika, odnosno da svi izborni sudionici nisu na jednak način zastupljeni u medijima.
U vezi s tim, DIP je pozvao medije da tijekom službene izborne promidžbe, koja traje od 24. travnja 2024. do 7. lipnja 2024. u 24 sata, osiguraju što ravnomjerniju zastupljenost u medijima svih političkih stranaka i kandidacijskih lista grupa birača koje sudjeluju u izbornoj utakmici.